Škoda Superb i VW Passat baš i nisu toliko super
Ekipa koja za publikaciju Teknikens Värld već godinama provodi tzv. „Moose test“ ostala je u čudu na loše rezultate ovog dvojca u karavanskoj izvedbi.
Prošlo je više od dva desetljeća otkad je Mercedes A-klase prve generacije svijetu zorno prikazao sve manjkavosti visoke i uske karoserije.
Jer kada je ovaj Mercedesov mališan po prvi puta suočen s idejom izbjegavanja Losa na cesti (što je u Švedskoj sasvim normalna pojava) skoro završio na boku, ovaj je test itekako ozbiljno shvaćen.
Bravo Šveđani. Ideja vam je za deset.
Od tog je vremena do danas stotine automobila izloženo čunjevima na stazi i pokušajima ostajanja između istih tijekom manevriranja pri ovećim brzinama.
Neki su jednostavno briljirali neovisno o brzinama kojima su u rukama profesionalaca provozani između čunjića na stazi, dok su se neki drugi tijekom testa ponijeli poput lijenih krava.
I tu se mahom radi o predstavnicima klase CrossOvera i SUV-ova za koje javnost misli kako su jako sigurni i super-upravljivi.
No naravno da se u sklopu ovog testa ne ponašaju loše samo ti predimenzionirani pravokutnici poput Nissana Qashqaija, Dacie Duster i katastrofalnog Jeepa Cherokee prethodne generacije.
Loše su prošli i neki prizemljeniji i u teoriji sigurniji pripadnici nekih drugih klasa i kategorija iz svijeta automobila.
A među posljednjima su loše ocjene za držanje ceste u ekstremni(ji)m uvjetima dobili Volkswagen Passat i Škoda Suberb aktualne generacije.
Oba su automobila testirana u identičnim karoserijskim izvedbama, odnosno u obliku karavana.
I oba su već pri brzini tek nešto većoj od 70 kilometara na sat ispasti neupotrebljivim i neupravljivim hrpama lima i plastike. Doduše, Passat GTE je prošao mrvicu bolje, dok je Škoda na momente djelovala jako opasno, ali oba automobila nisu ostavila pozitivan dojam tijekom „Moose testa“ provedenog od strane ekipe iz Teknikens Världa.
Detalji podrazumijevaju umjetno stvorenu šikanu, tj. putanju koja podrazumijeva nagle pomake „lijevo-desno-lijevo“.
Ideja je zadržati automobil sa svim kotačima na zemlji, te pri manevru stupiće (odnosno čunjiće) ostaviti tamo gdje jesu. Tj. ne dodirivati ih.
No Passat i Superb u tome nisu uspjeli.
Što se Passata GTE tiče, vozači su za volanom ovog karavana iz Wolfsburga uspjeli stazu proći s tek 68 kilometara na sat, dok je Superb uspio srušiti prve čunjiće već pri brzini od 65 km/h.
Usporedbe radi, Mercedes-Benz C-klase u karavanskoj je izvedbi projurio ovim malim poligonom brzinom od 74 km/h, BMW serije 3 karavan je uspio proći testiranje sa 77 km/h, dok je Peugeot 508 s grbom i pri brzini od 78 km/h djelovao stabilno i posađeno na cesti.
Stoga pristranosti u ovom slučaju nije bilo, jer svaki od automobila prolazi testiranje od strane dvojice vozača i uvjeti su za obojicu identični – baš kao i brzine kojima se testiraju automobili.
Stoga vrijedi zaključiti kako u današnje vrijeme zapravo i nema striktno definiranih pravila oko toga koji bi automobil na cesti mogao biti odličan, a koji baš i ne.
Iskreno govoreći, s obzirom na sva polja u kojima Škoda Superb itekako briljira, a Passat već desetljećima stoji „tu negdje“ s najpoželjnijim modelima unutar klase, malo je tužno gledati kako oba automobila na ovom testiranju itekako zorno pokazuju svoje manjkavosti i „Ahilove pete“.
No ako već ništa drugo, onda je zanimljivo vidjeti da u svijetu automobila i dalje ne postoje striktno definirana pravila i zaključci kakvima su u biti skloni jedino sektaši.
