Eto nam svima još malo struje i glupih priča
Nedavni skandal za Volkswagen poput onog nazvanog “Dieselgate”, svako se malo spominje negdje u kuloarima auto-industrije.
No kako je ovog puta cijela ta priča umjesto uz “Čisti Diesel” vezana uz električne automobile, odlučili smo se za još malo statistike.
I to naravno onih dijelova statistike koji se uporno prezentiraju krivo…
Jednom davno postojala je šumica…
Šalim se – loš uvod u tekst.
Idemo pokušati ispočetka…
Svijet automobila je od početka do danas prevalio itekako velik put.
Automobili su kroz razvoj tog svijeta do danas nebrojeno puta rušili tehnološke, ekonomske i ergonomske barijere, prezentirali se svojim karakterom, dizajnom i brojnim drugim atributima. I kroz sve su to vrijeme malo pomalo postajali neizostavnim dijelom čovječanstva.
Eksperimentiralo se s raznoraznim motorima, pogonskim sklopovima i oblicima karoserije. A u današnje doba tehnologije (ili “digitalizacije”, kako bi to preko nekoliko puta u sklopu samo jednog intervjua ponovio naš bivši premijer) i povezivosti, automobili sve češće predstavljaju i pokretne replike dnevnih soba i radnih mjesta.
Super, zar ne?!
Za volanom današnjeg automobila moguće je jednom rukom kopati nos, češkati se po mudima ili popravljati šminku. Istovremeno je moguće onom drugom tipkati po ekranu i tražiti omiljeni pjesmuljak sa svog mobilnog telefona. Uz to je pak moguće i pretraživati mjesta na karti u potrazi za hranom ili pak “poukati”, “lajkati”, “komentirati” i “apdejtati” statuse na društvenim mrežama.
Stoga vrijedi zaključak koj kaže da su današnji automobili zbog sve te silne tehnologije doista prilagođeni svima. I to nevezano uz činjenicu imaju li neki od tih “svih” završena dva razreda osnovne škole, ili pak imaju diplome s petnaest različitih fakulteta. I kao takvi vrhunski stručnjaci i znalci maštaju o lijeku za sve bolesti znane čovjeku i o paralelnom pokoravanju svemira.
Shodno svoj toj tehno-maniji paralelno se razvijaju i raznorazne varijacije na temu pogonskih strojeva.
Eksperimentira se s gorivima i raznoraznim drugim idejama koje bi budućnost trebale učiniti vedrijom, ljepšom i lakšom za podnijeti u smislu respiratornih “situacija”.
Stoga ne čudi da se tijekom posljednjih nekoliko godina svijet automobila sve češće priklanja korištenju strujnih krugova daleko izvan domene paljenja motora ili neke druge sekundarne funkcije.
I da… U tom dijelu ove priče definitivno i striktno govorim o električnim automobilima.
Električni automobili za neke od nas u današnje vrijeme predstavljaju zreo odabir. I to najčešće onaj koji ide rukom pod ruku s aktualnim ekološkim trendovima.
Drugi se pak priklanjaju krivulji snage koja za razliku od uspona i padova koje nude dijagrami vezani uz benzinske i Diesel-motore ispada kao da ima “ON” i “OFF” tipku.
No treći spadaju u grupu mamuta i u toj grupi razmišljaju poput mene, pa svako malo kritiziraju cijelu tu naelektriziranu priču. Jer ako ćemo realno sagledavati stvari, onda od ekonomskih poboljšanja ne postoji ama baš niti jedna stavka koja bi kratkoročno ikome išta značila. Isto tako niti ona ekološka strana ne podrazumijeva ništa pozitivno, jer usred priče postoje ogromne baterije koje zrače poput mini-elektrana. I koje proces dekompozicije i deaktivacije istih odugovlače na više od pola stoljeća.
Iako su sve od navedenih sorti ljudi nazivno u pravu, istina je u pravilu negdje u sredini. No baš da i nije, proizvođači automobila tu električnu priču jednostavno i dalje svima guraju u grlo.
Stoga u sklopu tog trenda sve više i više modela pogonjenih strujnim krugovima u današnje vrijeme izlazi na tržište.
Oko cijele te priče u posljednje vrijeme sve više medija ima što za reći, te se poput gore navedenih kritičara i anti-kritičara opredjeljuju za neki stav.
S druge strane postoji i mali milijun analitičara koji se nevezano uz to jesu li pozvani da o svemu tome razglabaju ili nisu svejedno poput pošasti nude svoja “razmišljanja” i “stavove” vezane uz trend koji podrazumijeva elektrifikaciju svijeta automobila.
I sve je to zapravo divno i krasno, jer se dobrim dijelom može ignorirati do određene mjere. No onda se u cijelu priču upetljaju “stručnjaci” koji sa svojim predviđanjima i dodvoravanjem trendovima samo dolijevaju ulje na vatru.
Prije nekog se vremena od tih “stručnih” ispada dogodio još jedan. I to od strane ekipe iz renomirane analitičke tvrtke Bloomberg New Energy Finance, koja je prije nekoliko dana za ništa manje renomirani časopis „Wired“ ponudila analizu tržišta električnih automobila.
Dotična analiza podrazumijevala je hrpetinu više ili manje bitnih stavki koje utječu na tržište automobila kakvo poznajemo danas. A zaključak je u najmanju ruku moguće opisati složenicom “teški idiotizam”.
Naime, Bloombergovci su kao zaključak svoje studije naveli kako zbog cijena goriva (koje su onako usput rečeno krivo navedene i predviđene) električni automobili do 2022. godine bez ikakvog problema preuzimaju tržište i vladaju cestama. A to je za manje od godine dana. ako me moje parcijalno znanje matematike koliko-toliko služi.
Precizan postotak unutar tog predviđanja nije naveden, ali pretpostavljam da pojam većine i dalje znači barem 51%. A to pak smatram apsolutnom glupošću, jer u današnje vrijeme najveća tržišta svoje afinitete orijentiraju u smjeru SUV-modela koji nerijetko troše goriva poput omanjih država sjeverne Afrike.
Dakle netko se tu gadno zeznuo.
Kao glavne okosnice takvog načina razmišljanja (tj. analize) spomenuta je cijena naftnih derivata koja bi ubrzo trebala ponovno početi rasti.
Zatim je spomenut i trend koji podrazumijeva trud vlasti pojedinih zemalja i industrije u cijelosti za smanjenjem stope zagađenja kroz reguliranje ispuštanja emisijskih plinova. I onda je na kraju je spomenuta i visoka cijena baterija što prema kalkulacijama uvelike utječe na kupnju električnih automobila.
Shodno tome se predviđa da će cijene naftnih derivata i dalje sumanuto rasti (što u posljednje vrijeme samo u našim krajevima predstavlja slučaj). Pretpostavlja se i da će vladari i industrija sav svoj trud i dalje usmjeravati prema očuvanju surih orlova i Bonsai-drvaca. A onda se pretpostavlja i da bi cijene baterija trebale padati i time električne automobile učiniti dostupnima širokoj masi korisnika.
A svi znamo kako je pretpostavka “majka svih za*eba”…
Naravno da je sve to u teoriji apsolutno divno i prekoprekrasno, no nekako mi se čini da su Bloombergovci zaboravili na činjenicu da u svijetu i dalje postoji ekipa koja se od milja naziva “naftni lobi”. Odnosno ljudi koji bi se u slučaju elektrifikacije svijeta automobila morali oprostiti od pukih milijardi dolara, eura, drahmi i raznoraznih drugih valuta koje iz dana u dan nemilo zarađuju.
Isto tako se vrijedi zapitati koliko će blagonaklono na takve poteze gledati npr. ekipa iz Emirata, koja izuzev nafte i zlata imaju za ponuditi eventualno pijesak, pokoju devu, Halal-certifikat i njegovo objašnjenje, te neki zakon koji (čak i u 2021. godini) degradira žene.
Uglavnom, mislim da bi izuzev već očitih problema megalomansko guranje električnih automobila na tržište moglo uzrokovati i pokoji omanji rat. A to bi nam uz pandemiju, “lockdowne” i sve ostale predivne detalje iz naših života stvarno jako dobro došlo do 2022. godine. Jer se naoružanje na svjetskom nivou ionako bespotrebno gomila, pa kad je već tu…
Dakle kao zaključak ovoj istraživačko-analitičkoj idiotariji mislim da vrijedi poslati poruku autorima:
Ljudi, umjesto sjedenja na vlastitim guzicama i izmišljanja ovakvih statističkih podataka, radije dajte otkaze i počnite saditi biljke. Jer s ovakvim pomalo blesavim i ni na čemu realno utemeljenim statistikama nikome ne činite ama baš ništa dobro. Niti bitno na bilo koji zamisliv način.
I zato stvarno radije nemojte, jer senzacionalizma na svijetu ima sasvim dovoljno, a od pretpostavki si doista nitko pametan nikada nije pomogao.
Unaprijed hvala uz srdačan pozdrav,
Autor ovog kratkog osvrta na vaše gluposti.
P.S. Željama se pridružuje i Baka Biserka.
