Godinama se činilo kako je sudbina automobila s benzinskim i dizelskim motorima u Europi već odlučena. Od 2035. godine novi automobili s klasičnim motorima trebali su postati stvar prošlosti, a električni pogon preuzeti gotovo cijelo tržište novih vozila. Međutim, europski političari sada očito počinju mijenjati mišljenje. Europski parlament napravio je novi korak prema ublažavanju pravila, a posljednji prijedlog mogao bi značajno promijeniti budućnost europske automobilske industrije.

Naime, Odbor za okoliš Europskog parlamenta 4. studenoga 2026. podržao je prijedlog prema kojem bi se dosadašnji cilj smanjenja emisija CO₂ za nove automobile do 2035. godine ublažio. Umjesto dosadašnjih 100 posto, odnosno praktički potpune eliminacije emisija iz novih vozila, predloženo je smanjenje od 87,5 posto, uz mogućnost dodatnog uračunavanja korištenja čelika proizvedenog uz niske emisije CO₂ u Europi.

Drugim riječima, automobili s benzinskim i dizelskim motorima mogli bi dobiti dodatni prostor za opstanak i nakon 2035. godine. Ipak, prije nego što netko zaključi da je zabrana potpuno ukinuta, treba objasniti što se zapravo promijenilo i zašto ova odluka još uvijek nije konačna.

Zabrana koja je trebala promijeniti automobilsku industriju

Podsjetimo, Europska unija još je 2023. godine usvojila pravila prema kojima bi proizvođači od 2035. morali postići stopostotno smanjenje emisija CO₂ novih osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila u odnosu na referentne vrijednosti iz 2021. godine.

Iako se u javnosti ta odluka često naziva zabranom benzinaca i dizelaša, tehnički gledano riječ je o propisu koji određuje prosječne emisije novih vozila proizvođača. Posljedica takvih pravila trebala je biti gotovo potpuni prelazak na električne automobile i druge pogone bez emisija na ispušnoj cijevi.

Proizvođači su se zbog toga našli pred velikim izazovom. Trebalo je razvijati nove električne platforme, ulagati milijarde u baterije, prilagođavati tvornice i istovremeno pokušavati zadržati kupce koji nisu uvijek bili spremni prijeći na električni automobil.

Problem je postao još očitiji kada su se pojavili visoki troškovi proizvodnje, snažna konkurencija kineskih proizvođača, neujednačena infrastruktura za punjenje i činjenica da električni automobili mnogim kupcima još uvijek nisu financijski najprivlačnija opcija.

Europski propisi o emisijama CO₂ već su ranije značajno utjecali na automobilsku industriju, ali i na cijene novih automobila, što smo mogli vidjeti prilikom uvođenja WLTP standarda.

Što je sada predložio Europski parlament?

Europska komisija još je u prosincu 2025. predložila ublažavanje pravila. Prema njezinu prijedlogu, proizvođači bi od 2035. morali smanjiti emisije novih automobila za 90 posto, dok bi preostalih 10 posto mogli kompenzirati korištenjem čelika s niskim emisijama proizvedenog u Europskoj uniji te održivih alternativnih goriva, uključujući e-goriva i biogoriva.

Međutim, prijedlog koji je podržao Odbor za okoliš Europskog parlamenta ide i korak dalje. Zastupnici su podržali kompromis prema kojem bi se osnovni cilj smanjenja emisija postavio na 95 posto, uz mogućnost dodatnog uračunavanja do 7,5 postotnih bodova kroz korištenje europskog čelika s niskim emisijama. U praksi bi to proizvođačima omogućilo postizanje cilja uz smanjenje emisija od 87,5 posto.

Zašto je to važno? Zato što se time otvara prostor za nastavak prodaje određenih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uključujući hibride i potencijalno klasične benzince i dizelaše, čak i nakon 2035. godine.

Odbor je prijedlog podržao s 48 glasova za, 30 protiv i dva suzdržana. Za kompromis su se založile tri velike političke skupine: Europska pučka stranka, socijaldemokrati i Renew Europe.

Znači li to da ćemo i nakon 2035. kupovati nove dizelaše?

To je vjerojatno pitanje koje najviše zanima prosječnog europskog vozača. Odgovor je da bi takva mogućnost mogla ostati otvorena, ali to ne znači da će tržište nakon 2035. izgledati kao danas.

Ublažavanje pravila ne znači da će proizvođači dobiti neograničenu slobodu proizvodnje automobila s benzinskim i dizelskim motorima. I dalje će postojati vrlo strogi ciljevi emisija, a proizvođači će morati pronaći način kako zadovoljiti propisane vrijednosti.

To znači da bi klasični motori mogli ostati prisutni u pojedinim modelima, posebno uz određene hibridne tehnologije i alternativna goriva. Istovremeno, električni automobili gotovo sigurno će nastaviti dobivati sve važniju ulogu u ponudi europskih proizvođača.

Važno je naglasiti i da se ova pravila odnose na nove automobile koji se prvi put registriraju, a ne na vozila koja već prometuju cestama. Čak i prema dosadašnjim pravilima, vlasnici postojećih benzinaca i dizelaša ne bi morali prestati voziti svoje automobile 2035. godine. Kupnja, prodaja i korištenje rabljenih automobila s klasičnim motorima time nisu bili zabranjeni.

Automobilska industrija dobila je ono što je dugo tražila

Europski proizvođači već dulje upozoravaju da je tranzicija prema električnim automobilima postavljena preambiciozno i da se od njih očekuje previše u premalo vremena. Posebno je problematična činjenica da europska industrija mora konkurirati kineskim proizvođačima koji imaju snažnu poziciju u proizvodnji baterija i električnih vozila.

Istovremeno, potražnja za električnim automobilima ne razvija se jednako na svim europskim tržištima. Kupovna moć, cijene električne energije, dostupnost punionica i mogućnost punjenja kod kuće značajno se razlikuju od države do države.

O izazovima takve tranzicije već smo pisali u analizi prelaska na električna vozila i problema koji bi taj proces mogli učiniti mnogo težim nego što se danas očekuje.

Za proizvođače poput Volkswagena, BMW-a, Mercedesa i Stellantisa dodatna fleksibilnost znači mogućnost da nastave razvijati različite pogonske tehnologije, umjesto da sve svoje poslovne planove temelje isključivo na električnim automobilima.

Ipak, postoje i protivnici ovakvog ublažavanja. Organizacije koje se bave zaštitom okoliša upozoravaju da bi popuštanje pravila moglo usporiti elektrifikaciju i dodatno oslabiti konkurentnost europskih proizvođača na tržištu električnih automobila.

Što sve ovo znači za Hrvatsku?

Hrvatsko tržište automobila ima svoje specifičnosti. Velik broj kupaca i dalje se oslanja na rabljene automobile, a dizelski motori još uvijek imaju važnu ulogu, posebno među vozačima koji prelaze veće udaljenosti.

Za takve kupce europsko ublažavanje pravila moglo bi biti dobra vijest, ali ne treba očekivati da će se cijene rabljenih automobila preko noći promijeniti. Vrijednost vozila ovisi o mnogo više čimbenika, od kilometraže i stanja do potražnje, troškova održavanja i budućih ograničenja prometa u pojedinim gradovima.

Ipak, eventualni nastavak razvoja benzinskih i dizelskih motora mogao bi značiti da će ponuda novih automobila s takvim pogonom biti šira nego što se donedavno očekivalo. To bi dugoročno moglo pozitivno utjecati i na dostupnost dijelova, servisnu podršku te ponudu rabljenih vozila.

Posebno je zanimljivo pitanje što će se dogoditi s kupcima koji danas odgađaju kupnju novog automobila jer ne žele prijeći na električni pogon. Ako proizvođači zadrže određenu slobodu u razvoju klasičnih motora, takvi kupci mogli bi dobiti više vremena i veći izbor.

Konačna odluka još nije donesena

Unatoč pozitivnom ishodu glasovanja u Odboru za okoliš, benzinci i dizelaši još nisu dobili konačno zeleno svjetlo za nastavak prodaje nakon 2035. godine.

O prijedlogu bi Europski parlament trebao glasovati na plenarnoj sjednici u prosincu 2026. godine. Nakon toga slijede pregovori s Vijećem Europske unije, odnosno državama članicama, a konačni tekst može se još mijenjati.

Jedno je ipak jasno. Europska unija počela je ozbiljnije preispitivati vlastiti pristup budućnosti automobilske industrije. Plan prema kojem bi električni automobili trebali postati gotovo jedina opcija za kupce novih vozila od 2035. više ne izgleda toliko neupitno kao prije nekoliko godina.

Možda je najzanimljivije to što se cijela priča sve više vraća na pitanje koje je trebalo biti postavljeno od samog početka: treba li budućnost automobila određivati jedna tehnologija ili bi kupcima trebalo ostaviti mogućnost izbora između različitih pogonskih rješenja?