Novo istraživanje Sveučilišta u Southamptonu donosi zabrinjavajuće rezultate – mikroskopske čestice koje ispuštaju određene vrste kočionih pločica mogu biti čak i toksičnije od čestica pronađenih u ispušnim plinovima dizelskih motora.

Dok se dosad najveća pažnja pridavala smanjenju emisija iz ispušnih sustava, nova studija potvrđuje da zagađenje dolazi i iz drugih izvora, poput habanja guma, cesta i kočionih pločica. Ove “neispušne” emisije sada čine većinu emisija čestičnih tvari (PM) u Ujedinjenom Kraljevstvu i dijelovima Europe, pri čemu je kočiona prašina glavni doprinositelj.

Električni automobili nisu u potpunosti ekološki čisti

Iako se električni automobili često promatraju kao vozila s nultim emisijama, njihova veća masa uzrokuje intenzivnije trošenje kočnica, guma i cesta, što rezultira većom emisijom finih čestica. Voditelj istraživanja, dr. James Parkin, ističe kako ljudi uglavnom povezuju onečišćenje automobila s ispušnim plinovima te često zanemaruju druge izvore.

Opasnost mikroskopskih čestica

Istraživači su proučavali kako različite vrste kočionih pločica utječu na zdravlje pluća. Posebno su analizirali fine čestice PM2.5 i manje – one su čak 30 puta manje od promjera ljudske vlasi i mogu prodrijeti duboko u plućne alveole, gdje dolazi do razmjene kisika i ugljičnog dioksida u krvotoku. Ovakve čestice povezane su s više od četiri milijuna preuranjenih smrti godišnje diljem svijeta.

Najštetnije kočione pločice

Znanstvenici su testirali četiri vrste kočionih pločica – niskometalne, polumetalne, neazbestne organske i hibridno-keramičke. Rezultati su pokazali da su neazbestne organske pločice bile najštetnije za plućne stanice, čak i toksičnije od dizelskih čestica. Sljedeće po štetnosti bile su keramičke pločice. Obje vrste sadrže visoku koncentraciju bakra, a daljnja ispitivanja su pokazala da uklanjanjem bakra iz čestica njihova toksičnost značajno opada.

Moguće zdravstvene posljedice i regulativa

Onečišćenje zraka uzrokovano automobilima povezano je s bolestima poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), kardiovaskularnih bolesti, demencije i fibroze pluća. Profesor Matthew Loxham, supervizor studije, naglašava da će neispušne emisije ostati problem i u budućnosti, unatoč prijelazu na električna vozila.

Trenutni propisi uglavnom reguliraju emisije iz ispušnih sustava, no autori istraživanja upozoravaju da to nije dovoljno. Kako bi se smanjio štetan utjecaj vozila na zdravlje, potrebno je razviti bolje regulative za neispušne emisije, a smanjenje udjela bakra u kočionim pločicama moglo bi biti prvi korak.

Iako je elektrifikacija prometa važan korak prema čišćem zraku, ova studija podsjeća da potpuno ekološki čista vozila još uvijek ne postoje – i da borba za bolje zdravlje i kvalitetu zraka ne završava s ukidanjem klasičnih motora.

Električni automobili možda i nisu toliko “ekološki” i “zeleni” koliko se misli