– Učinak novih baterijskih ćelija uglavnom je poznat, pa smo se pozabavili cijelim životnim ciklusom – objašnjava voditelj projekta Christian Ellersdorfer s Instituta za sigurnost vozila. Zajedno sa industrijskim partnerima kao što su AVL, Audi i Daimler, provedeno je istraživanje scenarija koje baterija može doživjeti tijekom svog života poput vibracija i snažnih ubrzanja, ozbiljnih nesreća kao i stalnih punjenja i pražnjenja baterije.

Uz pomoć testova sudara, simulacijskih modela i metoda izračuna, istraživači su uspjeli utvrditi da vibracije i ubrzanja ne utječu na ponašanje baterija. Međutim, značajnije mehaničke i električne promjene vidjele su se kao rezultat stalnog punjenja i pražnjenja baterije. Tako ostarjele baterije imaju veću krutost pod mehaničkim opterećenjem.

– Promjene ne moraju nužno značiti da baterije s godinama postaju sve opasnije. Naprotiv. Zbroj utjecaja s vremenom ih čini sigurnijima jer gube električnu energiju – kaže Ellersdorfer.

Smanjeni energetski potencijal ostarjelih baterija smanjuje vjerojatnost slučajnog požara baterije. Zahvaljujući rezultatima istraživanja, proizvođači sada znaju što mogu očekivati od baterije.

U vremenskom slijedu vijeka trajanja baterije, konzorcij SafeBattery sada ide korak dalje. U nedavno pokrenutom COMET-ovom projektu SafeLIB, promjene na baterijama na električnim vozilima istražuju se još detaljnije zajedno sa ostalim partnerima (LIT Law LAB, Infineon, Fronius, Mercedes) kako bi se mogli izvesti sigurnosni faktori za naknadnu upotrebu. Istraživači će za to koristiti jedinu svjetsku tehnologiju ispitivanja za sigurnost baterija u Centru za sigurnost baterija Graz, koji je otvoren krajem 2020. Tamo se radni vijek trajanja baterije može ispitati s neviđenom razinom detalja.