Vrijedi li ovaj Jaguar 800,000 Eura?
Ako se mene pita, odgovor je „da“…
Za sve one koji su tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća bili ponosni vlasnici nekog od Jaguarovih modela vjerujem da sama pomisao na tu marku izaziva gađenje.
Razlozi su zapravo vrlo jednostavni i u pravilu se svode na činjenicu koja kaže da Jaguar tijekom osamdesetih godina nikako nije išao u istoj rečenici s pojmovima „trajnost“, „kvaliteta“, „izdržljivost“ i slično. No vjerovali ili ne, i za te razloge postoji razlog, a taj se pak svodi na to da Jaguar tijekom tog turbulentnog vremena jednostavno nije imao pravog vlasnika. Tvrtka British Motor Holding (odnosno kasnije British Motor Corporation) spojena je s tvrtkom British Leyland još tijekom šezdesetih godina, te je Jaguar postao jednim od sastavnih dijelova tog spojenog kaosa. Unutar dvadesetak godina je Jaguaru padala kvaliteta zbog čestih štrajkova i manjka kontrole kvalitete, ali i zbog konstantnog kašnjenja u salone i krajnjim kupcima.
Početkom osamdesetih godina je Jaguar izdvojen i prepušten sam sebi, te je funkciju glavne i odgovorne osobe preuzeo sir John Egan, no šteta je već bila tolika da se činilo kako Jaguaru jednostavno nema spasa.
Borba s nekvalitetom i traljavošću radnika trajala je skoro deset godina, no na kraju je Jaguar prodan Fordu i tu prestaje svaka nada usmjerena prema samostalnosti ove tvrtke.
Fordova era urodila je relativno bezličnim modelima poput X-Type i S-Type, koji izuzev po kvarovima nisu bili pretjerano poznati javnosti. Samim time je prodaja primjeraka padala iz godine u godinu i u jednom se momentu činilo kako će tvrtka iz Coventryja zauvijek zatvoriti svoja vrata, no spas u zadnji čas nudi tvrtka Tata Motors, koja početkom 2008. godine počinje proces otkupljivanja ove slavne marke. Dakle može se reći da bez Indijaca tvrtke Jaguar danas ne bi ni bilo.
Tijekom posljednjih godina je Jaguar na tržište predstavio oveći broj doista predivnih automobila. Počevši od modela XJ koji svojom namjenom prvenstveno služi premijerima i poslovnim ljudima koje voze zaposlenici, preko nešto manjeg modela XF, pa nadalje do onog sportskijeg dijela ponude ovog proizvođača koja podrazumijeva nedavno ukinuti model XK, a danas je tu jednostavno nezaobilazan model pod nazivom F-Type. Uglavnom, Jaguar se trudi iz petnih žila ostati konkurentan na tržištu, te u posljednje vrijeme s modelom XE čak napada tzv. „premium“ kategoriju automobila, gdje suvereno vladaju BMW, Audi i Mercedes-Benz.
Dakle Jaguar se vratio iz mrtvih i kako sada stvari stoje, divlja je mačka življa nego ikad, a tome pak jednim dijelom pomažu i cijene koje (ako ne računamo neke konceptne ili ultra-limitirane eskapada iz posljednjih godinu-dvije) za najskuplji model sežu do nekih 200,000 eura.
Samim time se postavlja pitanje kakav je to Jaguar kojem je cijena skoro četiri puta veća…
Odgovor je zapravo jednostavan, jer je već na prvi pogled vidljivo da se ne radi o tvorničkom Jaguaru.
Zapravo na prvi pogled čovjek ima osjećaj da uopće ne gleda u Jaguar, već u neku od sklepanih varijacija na temu legendarnog Aston Martina DB5.
No usprkos dizajnu eksterijera ovog automobila sve ostalo upućuje na Jaguarovu tehnologiju i oveći broj dijelova koji je iz te tvrtke stigao na adresu one pod nazivom David Brown Automotive.
Naime, radi se o automobilu nazvanom Speedback GT koji potpisuje gore navedena tvrtka kao jedna od najnovijih u svijetu proizvodnje automobila. No to nikako ne znači da ekipa zaslužna za ovaj automobil ne zna što radi, jer Speedback GT iz svakog kuta izgleda genijalno.
Iako je automobil zapravo kompletno baziran na Jaguarovom modelu XKR, detalji su ono oko čega vrijedi pomnije pogledati o čemu se zapravo radi, jer za početak pomiješati legendarni dizajn s današnjim Jaguarovim performansama nije mala stvar, a učiniti da cijela stvar funkcionira kako treba još je veći dio problematike.
Uglavnom, od onih brojčanih detalja vrijedi spomenuti V8 motor s ukupno 5 litara zapremine, koji je u stanju proizvesti zamjetne 503 konjske snage i oko 620 Nm maksimalnog okretnog momenta.
To pak sve zajedno rezultira brojkama od 4,6 sekundi do stotinu kilometara na sat, te maksimalnu brzinu od skoro 280 km/h.
Realno gledano, u današnje vrijeme to i nisu neke pretjerano impresivne brojke, no za ovaj automobil to ne vrijedi, kad zbog svog savršenog retro-eksterijera nalik omiljenom prijevoznom sredstvu prokletog tajnog agenta 007 Speedback GT ionako najuvjerljivije izgleda u stanju apsolutne statike.
Karoserija je napravljena ručno i u sklopu proizvodnje svakog pojedinog dijela korišteni su najbolji materijali. Interijer je istovremeno oličenje luksuza i sportskog karaktera – baš kako i treba biti u sklopu jednog GT-automobila, dok sve ostale komponente automobila dolaze s gore spomenutog Jaguara XKR, što je pak s obzirom na status koji taj model ima među štovateljima slavne marke iz Coventryja dovoljno reći samo po sebi.
Uglavnom, kada se sve zbroji i oduzme, David Brown Speedback GT potencijalnim kupcima samo jednim potpisom skida 800,000 eura s računa, što je na svakom jeziku užasno puno novaca – pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da se za taj novac može kupiti nekoliko Ferrarijevih modela odjednom, ili pak svratiti u Lamborghini i naručiti par njihovih cestovnih uradaka sklonih samozapaljenju. No to je krivo gledište.
Ono pravo se svodi na činjenicu koja kaže kako neovisno o uspjehu tvrtke David Brown Automotive ovaj automobil samom svojom pojavom zadire u sferu instantnih klasika, te će samim time cijela za Speedback GT tijekom godina rasti. Uostalom, postoji nekolicina drugih manufaktura ovakvog tipa koje u svijetu automobila usprkos izuzetno paprenim cijenama muku muče s klijentima koji se imenima i prezimenima nalaze na listama čekanja.
Skeptici će reći kako je ovo samo jedan od onih u garaži „sklepanih“ automobila i kako takvi automobili nikada ne funkcioniraju kako treba, no radilo se o skepticima ili ne, mislim da nitko normalan ne može reći da se ne bi rado barem jednom provozao u ovakvom automobilu.
Dapače, vjerujem da osjećaj koji iz takvog jednog iskustva nije moguće mjeriti ni s čime drugim, jer u krajnjoj liniji tko se od nas nije nikada poželio zamijeniti s izmišljenim špijunom pod imenom James Bond?
