Nijemci žele da auti na benzin i dizel do 2030. postanu prošlost!
Zemlja izumitelja motora s unutarnjim izgaranjem će izgleda postati i ona zemlja koja će mu stati na kraj. Hoće li benzin i dizel zaista iščeznuti ili je to samo trenutno pretjerivanje?
Jesu li novinski naslovi bombastični iz sebičnih razloga ili se zaista Nikolaus August Otto i Rudolf Diesel mogu početi okretati u grobu? Sve je započelo s političarima gornjeg doma njemačkog parlamenta koji predstavljaju njemačke savezne pokrajine. Prijedlog kojem je cilj da do 2030. europske automobile više ne pogone motori s unutarnjim izgaranjem i s ispušnim plinovima pokazao se kao ujedinjujući faktor za tamošnje političare. Naime, oko toga su se složili i demokršćani i socijaldemokrati. Skroz je lijepo vidjeti da se ljudi slažu, no što to konkretno znači za automobile i nas sutra?
Zašto spominjemo nas? Zato što Nijemci misle djelovati globalnije i podnijeti prijedlog Europskoj komisiji. U zahtjevu Bundesrata stoji da je potrebno preispitati dosadašnju poreznu politiku u svrhu poticanja prometnih rješenja koja neće uzrokovati onečišćenja. Postizanje cilja vide u tome da bi se nakon 2030. u našoj Europskoj uniji registrirala isključivo vozila bez emisija.
Zamjenik ministra gospodarstva Njemačke, Rainer Baake, tvrdi da bi njemačkom ispunjenju cilja da do sredine 21. stoljeća smanji CO2 emisije za 80-95% bila posljedica drastična redukcija zagađenja prouzročenog cestovnim prometom. Najjača europska ekonomija ima flotu vozila od oko 45 milijuna. Od te ukupne brojke samo 150 tisuća otpada na hibride, odnosno 25 tisuća na električne automobile. Tim (pre)ambicioznim planovima bi trebalo otprilike 20 godina za zamjenu cijele flote.
Nisu Nijemci bez ideja, također smatraju da se neki značajni rezultati mogli postići i uvođenjem više električnih automobila u promet, a što bi na kraju doprinijelo da se emisija CO2 smanji za 40% do 2020. godine (u usporedbi s razinom zabilježenom u 1990. godine).
“Činjenica je da od 1990. nismo smanjili emisiju ugljičnog dioksida u sektoru prometa. Možda trenutno nemamo adekvatno rješenje za reduciranje emisije za koju su odgovorna teretna vozila, ali zato imamo odgovor na zagađenje kada je riječ o putničkim automobilima”, tvrdi opet onaj spomenuti Baake.
Politika od nula emisija se od Njemačke očekuje već određeno vrijeme, jer je ta država u prosincu prošle godine zakoračila u Međunarodnu alijansu vozila s nultim emisijama.
Njihova namjera tamo je da do 2050. budu bez emisija sva putnička vozila. Pridružimo tome svemu i najavu iz Daimlera da planiraju uvesti električna vozila u baš svim svojim brendovima, a i država je ne tako davno započela s poticajima e-mobilnosti u suradnji s automobilskom industrijom.
Uz pomoć sličnih mjera je i Norveška uspjela i postala lider po brojci električnih automobila u odnosu na broj stanovnika. No ima u svemu i umjerenijih izjava. Savezni ministar prometa Alexander Dobrindt (iz kršćansko-socijalne unija CSU) je, međutim, odbacio inicijativu Bundesrata izjavivši da je nerealna. Rekao je kako će se motori s unutarnjim izgaranjem kao prijelazna tehnologija razvijati usporedno s razvojem električnih vozila te dodao kako vjeruje da će se tržište električnih automobila razvijati dalje zahvaljujući poticajima. Izjava spomenutog političara samo je početak otpetljavanja klupka drukčijih mišljenja i dokaz da se polako, ali sigurno stvaraju i suprotni tabori. Tu ćemo nadodati i najveći europski automobilski klub, njemački ADAC, koji je također kritizirao inicijativu Bundesrata.
Izjavili su kako učinkoviti i ekološki motori s unutarnjim izgaranjem će ostati i nakon 2030. bitan prometni i gospodarski faktor te kako jednostrane zabrane tehnologija ne donose ništa. Ne da se ADAC. Također smatraju da bi prijevremeno ukidanje takvih motora ugrozilo i radnike u inače snažnoj njemačkoj automobilskoj industriji. Naime, u industriji električnih automobila je potrebno kudikamo manje radne snage nego kod proizvodnje motora s unutarnjim izgaranjem. Kažu, svega jedna desetina svih radnika.
Ulje na vatru je dodao možda malo i tjednik Spiegel koji je istodobno objavio podrobnu analizu u kojoj je vidljivo da bi prelazak na električne automobile donio uspon automobilske industrije u Njemačkoj, jer bi uz političke pritiske došlo do porasta investicija u razvoju električnih automobila.
Prije nego što graknete samo na Njemačku, promislite opet, jer ona u svojim stavovima i nastojanjima nije uopće tako usamljena. Čak je i Indija nedavno objavila da počinje razmišljati o sličnim potezima, a nizozemska i danska vlada već dobrano razmišljaju o tome da bi nakon 2025. zabranili motore s unutarnjim izgaranjem. S obzirom na to da automobilska industrija nije mala, a lobista ima više nego glasova u tijelima EU, ne bi trebalo podleći pokušajima izazivanja preuranjene histerije. Što se tiče hrvatskih prilika, bivši dekan Prometnog fakulteta u Zagrebu, Ivan Dadić, smatra da bi svaka izvršna vlast sama sebi presudila kad bi izvršila takav udar na vlasnike „prljavih“ dizela. Kaže da puno toga ovisi o razvoju tehnologije baterija i da će se dotad pribjegavati prijelaznim rješenjima (cestarine, poticaji, davanja). Prevlast struje i hibrida osobno očekuje za otprilike 20 godina.
