AKVAPLANING: Znate li što trebate učiniti ako vam automobil “zapliva” na kiši!?
Meteorolozi za cijeli ovaj tjedan najavljuju kišu diljem Hrvatske, a mokre prometnice ponovno donose povećan rizik od akvaplaninga. Znate li kako reagirati kada automobil izgubi kontakt s cestom zbog vode?
U kišnim danima na cesti se često stvaraju duboke lokve, stoga se tada jako povećava opasnost od proklizavanja, što je mnogima poznatije kao akvaplaning. Akvaplaning (hidroplaning) je pojava koja se događa kada vozilo svojom težinom ne može istisnuti vodu između gume i podloge.
Kod proklizavanja se između gume i ceste nakuplja sloj vode, a posljedica je gubitak kontakta s podlogom, klizanje ili čak gubitak kontrole nad vozilom.
Za sprječavanje proklizavanja automobila najvažnije je da ga što prije prepoznate i pravilno reagirate. Proklizavanje se pojavljuje kad se između ceste i gume nakupi tanak, najmanje 2,5 milimetra visok sloj vode. Znakovi proklizavanja prvenstveno su brže okretanje pogonskih kotača, glasniji zvuk motora, odnosno brzo povećanje okretaja motora, lagan i neučinkovit upravljač te zanošenje stražnjega dijela vozila.
Najvažnije je da ostanete mirni
Kad se pojavi proklizavanje, nemojte nipošto paničariti, nego ostanite mirni i izbjegavajte žestoke pritiske na kočnicu. Polako popuštajte papučicu gasa, upravljač zadržite u položaju prije proklizavanja i pratite ponašanje automobila. Kotači će, naime, uz manju brzinu opet postići prianjanje, a vi ponovno preuzmite kontrolu nad svojim vozilom. Vrlo je važno da ne okrećete naglo upravljač čak ni ako auto polako klizi prema rubu ceste. Ako su prednji kotači pri ponovnom kontaktu s cestom okrenuti prema van, snažno će povući auto, a to može prouzročiti gubitak prianjanja posebno stražnjega dijela vozila.
Još je bolje poduzeti preventivne mjere
Proklizavanje možete izbjeći pažljivim praćenjem stanja na cesti i prilagođenom brzinom vožnje na mokroj podlozi. Odlučujuću ulogu imaju i kvalitetne gume s dovoljno dubokim žljebovima i profilom. Istrošene gume, naime, manje učinkovito raspršuju vodu, što znatno povećava vjerojatnost proklizavanja. Guma koja ima dubinu profila od samo 4 milimetra može proklizati već kod 10 kilometara na sat manje brzine od nove gume, a ako je profil gume još manji, razlika još brže raste.
Pomažu i napredne tehnologije
U prvome redu pozornost treba namijeniti izboru guma jer među njima mogu biti osjetne razlike u otpornosti na akvaplaning. Na to značajno utječe prvenstveno dezen gazne površine guma, osobito oblik žljebova koji raspršuju vodu. Proizvođači također mogu povećati otpornost na akvaplaning drugim tehnologijama.
Posebno opasne situacije nastaju na autocestama i brzim cestama, gdje vozači zbog osjećaja sigurnosti često podcijene količinu vode na kolniku. Dovoljna je samo jedna dublja lokva pri većoj brzini da automobil na trenutak potpuno izgubi kontakt s asfaltom. U tim trenucima čak ni moderni sustavi pomoći vozaču ne mogu uvijek odmah vratiti stabilnost vozila, zbog čega je prilagođena brzina i dalje najvažniji faktor sigurnosti.
Dodatni problem predstavlja i prvi jači pljusak nakon duljeg sušnog razdoblja. Tada se na cesti miješaju voda, prašina, ulje i ostale nečistoće koje stvaraju izrazito sklizak sloj. Upravo u takvim uvjetima vozači najčešće precijene mogućnosti svojih guma i kočnica. Stručnjaci zato savjetuju povećavanje razmaka između vozila, izbjegavanje naglih promjena smjera te smanjenje brzine čim cesta postane mokra.
Bez obzira vozite li gradski automobil, SUV ili snažnu limuzinu, fizika je ista za sve. Kada cesta postane prekrivena vodom, granica između sigurne vožnje i gubitka kontrole vrlo je tanka. Upravo zato iskustvo, oprez i kvalitetne gume često znače veću sigurnost od same snage automobila ili napredne tehnologije. Kišni uvjeti ne traže brzu reakciju, nego smirenu i prilagođenu vožnju od samog početka puta.
