Donosimo vam pregled uzbudljive nove knjige "Bešte, ljudi – ide auto" o povijesti automobilizma u Hrvatskoj autora Valentina Valjka.

U knjizi prepunoj novih i nepoznatih činjenica široj javnosti, autor donosi zanimljive priče i događaje koji su obilježili prvih pola stoljeća automobilizma u Hrvatskoj. Knjiga obiluje egzotičnim starim fotografijama, brižno čuvanima u starim fotoalbumima viđenima prije samo potomocima prvih automobilista u Hrvatskoj.

Ako vas zanima sve o automobilizmu u hrvatskoj, što je bilo prije njega, kako je do njega došlo, tko su bili prvi "šoferi" i koje su bile njihove muke pri manevriranju "kočijom bez konja" kako su automobile u početku zvali zbunjeni građani Varaždina i Zagreba, meke automobilizma u nas, ovo je prava knjiga za vas.

Donosimo kratki pregled prvog dijela po godinama i opis događaja koji se je desio između 1898-1924. U nastavku ćemo objaviti od 1925 godine do kraja drugog svijetskog rata.

1898.
– Marko Bombelles, prvi u Hrvatskoj, u Vinicu pokraj Varaždina dovozi na imanje Opeka automobil marke Benz.

1900.
– Zagreb ima 61 002 stanovnika.

1901.
– Ferdinand Budicki iz Zagreba dovozi prvi automobil marke Opel u Zagreb i otvara u Zagrebu „Prvu hrvatsku mehaničku popravljaonu i trgovinu automobila, dvokolica, šivaljki i gramofona”. Do godine 1928. bio je zastupnik auto marki Opel, Ford, Lincoln, Overland, Daimler, dvokolica i motora Johann Puch i Laurin Klement, šivaćih strojeva „Pfaff i Singer“, pisaćega stoja „Bar-lock“, lonca za brzo kuhanje „Fruco“, a prodaje još fonograme, klavire i namještaj. Organizira tečajeve popravljanja strojeva, šivanja i brzog kuhanja.

– Tadija Bartolović dovozi u Zagreb fijaker-taksi marke Nesselsdorf.

– Redarstvena je služba evidentirala prvi prometni prekršaj Ferdinanda Budickog zbog neprimjerene brzine.        
– Ivan Dirbacher prodaje i servisira automobile i motore u Zagrebu.

– Braća Meštrović dovoze tri automobila marke Bolee u Zadar.

1902.
– Franjo Durst – osnivač hrvatske ginekologije – automobilom dolazi u Ogulin.

– Održana je cestovna utrka Nica – Opatija.

– Ferdinand Budicki dovozi prvi motor marke Orion u Zagreb.

– Ivan Meštrović vozi oko 300 km od Zadra preko Velebita do Plitvičkih jezera u manje od 24 sata.

1904.
– Budicki na Gospodarstvenoj izložbi demonstrira vožnju automobilom po stubama.
 

– U Francuskoj  prometuje 20 000 automobila.

 
1906.

– Osnivanje hrvatkog automobilnog kluba u hotelu Royal u Ilici u Zagrebu. Na osnivačkoj je skupštini bilo nazočno 14 vlasnika automobila.

 
1907.

– PHAK okuplja 18 članova.

– Inicijativa za skidanje oznake U (Ugarska) s hrvatskih automobila.

– Osnivanje splitkoga automobilističkog kluba i prvi izlet 30. lipnja 1907. u Solin.

1908.

– PHAK organizira izlet na Plitvička jezera.

– Utrka Austrijskoga alpskog kluba prolazi kroz Hrvatsku i Bosnu.

– Izdan je prvi prometni propis o brzini (brzina vožnje automobila mora biti kao brzina konja u kasu).

– Stjepan Cernić iz Sinja predsjednik je novoosnovanoga Primorskog motokluba u Splitu.

– Robert Zimermann – prodaja automobila, motora, benzina, ulja i guma na Jelačićevu trgu br. 4 te radionica i servis u Hatzovoj 25.

1909.
– PHAK ima 18 članova.

– U Zagrebu je osnovan sajam Zagrebački zbor čija će lokacija biti na prostoru nekadašnja Jahaonice u Martićevoj ulici. U sklopu sajma organiziraju se prvi autosaloni.

1910.
– Osnovano je Prvo povjerenstvo za strukovno ispitivanje automobila i vozača (šofera).

– PHAK organizira izlet u Vinicu pokraj Varaždina grofu Bombellesu i u Mariju Bistricu barunu Hellenbachu.

– Zagreb dobiva prvo vozilo Prve pomoći.

– Zagreb ima 79 038 stanovnika i 100 industrijskih poduzeća s 10 000  radnika.

– Emil Bačoka – prvi automobilist u Vrbanji – autotomobil „decauville”.

1911.
– Organizirana je Cestovna utrka na relaciji Opatija – Učka.

– PHAK ima 59 članova.

– Jakov Španić – prvi automobilist u Virovitici.

1912.
– Održana je prva PHAK-ova automobilistička utrka na ruti Zagreb – Ivanec – Varaždin – Zelina – Zagreb (177,5 km; sudjelovalo je 12 vozača).

– Parizom prometuje 10 000, a Francuskom 76 000 automobila.

1913.
– Održana trodnevna utrka PHAK-a: Zagreb – Plitvice – Senj – Sušak – Zagreb.

– PHAK ima 55 članova.

– U Hrvatskoj je bilo 269 automobila, 22 autobusa i 69 motocikala.

– Zagrebačko redarstvo kupuje prvo vozilo Apollo 24/30 HP sa šest sjedala.

– U Americi prometuje 825 000 automobila, a godišnje se proizvede 270 000 u 241 tvornici za osobne i 280 tvornica za teretne automobile.

1914.
– Alma Balley u „opelu” položila vozački ispit i postala prva hrvatska vozačica.

– Tiskan „Hrvatski automobilni list”, izlazi 6 brojeva.

– PHAK ima 74 člana; prekinuti rad Kluba i tisak „Lista” zbog početka Prvoga svjetskog rata.

– U Zagrebu je evidentirano 90 automobila i 85 000 stanovnika.

– U Beču prometuje 7 000, a u Berlinu 9 000 automobila.

1916.
– Ivan Mihelić: Iskaz cesta i rijeka kraljevina Hrvatske i Slavonije – kilometrični atlas

– Održana prva sjednica nakon rata, ponovna aktivacija PHAK-a.

1920.
– U Zagrebu je 200 automobila.

– Osnovan Klub autošofera u Zagrebu.

1921.
– Osnovan Prvi hrvatski moto klub u Zagrebu (utrke na Črnomercu, 1921. – 25.; Miramare – 1931.), čiji su članovi, neovisno o PHAK-u, svojim automobilima sudjelovali na nekim vlastitim motoutrkama koje su imale širi natjecateljski koncept.

– Zagreb ima 108 674 stanovnika.

1922.
– PHAK ima 62 člana.

1923.
– Otvaraju se zastupništva za  Mercedes, Horch, Overland, Ford, Renault, Citroen, Hudson Essex i Daimler u Zagrebu.

– U veljači održana skupština PHAK-a za čijeg je predsjednika izabran Matija Herceg.

– U kolovozu je održana izvanredna skupština PHAK-a na kojoj je izglasana odluka o osnivanju Automobilskog kluba Kraljevine SHS-a, a PHAK postaje sekcija Zagreb budućega kluba.

1924.
– U listopadu 1924. Zagrebački zbor organizirao je Međunarodnu izložbu automobila, preteču kasnijim specijaliziranim tematskim izložbama, na kojoj je sudjelovao 31 proizvođač automobila.

– Sekcija Zagreb AKK SHS-a ima 120 članova: selidba sjedišta Sekcije u prostorije na Jelačić placu, u Gradsku štedionicu.

– Osnovano je Zagrebačko obrtno društvo autotaxa koje je imalo 165 članova, a društvo je imalo 220 taksija koji su bili raspoređeni na 29 stajališta.

– Sedamdeset pet posto fijakerista prelazi na automobilski prijevoz.