Kalendar važnijih događaja hrvatske automobilske povijesti 1898-1948 (I. dio)
Donosimo vam pregled uzbudljive nove knjige "Bešte, ljudi – ide auto" o povijesti automobilizma u Hrvatskoj autora Valentina Valjka.
U knjizi prepunoj novih i nepoznatih činjenica široj javnosti, autor donosi zanimljive priče i događaje koji su obilježili prvih pola stoljeća automobilizma u Hrvatskoj. Knjiga obiluje egzotičnim starim fotografijama, brižno čuvanima u starim fotoalbumima viđenima prije samo potomocima prvih automobilista u Hrvatskoj.
Ako vas zanima sve o automobilizmu u hrvatskoj, što je bilo prije njega, kako je do njega došlo, tko su bili prvi "šoferi" i koje su bile njihove muke pri manevriranju "kočijom bez konja" kako su automobile u početku zvali zbunjeni građani Varaždina i Zagreba, meke automobilizma u nas, ovo je prava knjiga za vas.
Donosimo kratki pregled prvog dijela po godinama i opis događaja koji se je desio između 1898-1924. U nastavku ćemo objaviti od 1925 godine do kraja drugog svijetskog rata.
1898.
– Marko Bombelles, prvi u Hrvatskoj, u Vinicu pokraj Varaždina dovozi na imanje Opeka automobil marke Benz.
1900.
– Zagreb ima 61 002 stanovnika.
1901.
– Ferdinand Budicki iz Zagreba dovozi prvi automobil marke Opel u Zagreb i otvara u Zagrebu „Prvu hrvatsku mehaničku popravljaonu i trgovinu automobila, dvokolica, šivaljki i gramofona”. Do godine 1928. bio je zastupnik auto marki Opel, Ford, Lincoln, Overland, Daimler, dvokolica i motora Johann Puch i Laurin Klement, šivaćih strojeva „Pfaff i Singer“, pisaćega stoja „Bar-lock“, lonca za brzo kuhanje „Fruco“, a prodaje još fonograme, klavire i namještaj. Organizira tečajeve popravljanja strojeva, šivanja i brzog kuhanja.
– Tadija Bartolović dovozi u Zagreb fijaker-taksi marke Nesselsdorf.
– Redarstvena je služba evidentirala prvi prometni prekršaj Ferdinanda Budickog zbog neprimjerene brzine.
– Ivan Dirbacher prodaje i servisira automobile i motore u Zagrebu.
– Braća Meštrović dovoze tri automobila marke Bolee u Zadar.
1902.
– Franjo Durst – osnivač hrvatske ginekologije – automobilom dolazi u Ogulin.
– Održana je cestovna utrka Nica – Opatija.
– Ferdinand Budicki dovozi prvi motor marke Orion u Zagreb.
– Ivan Meštrović vozi oko 300 km od Zadra preko Velebita do Plitvičkih jezera u manje od 24 sata.
1904.
– Budicki na Gospodarstvenoj izložbi demonstrira vožnju automobilom po stubama.
– U Francuskoj prometuje 20 000 automobila.
1906.
– Osnivanje hrvatkog automobilnog kluba u hotelu Royal u Ilici u Zagrebu. Na osnivačkoj je skupštini bilo nazočno 14 vlasnika automobila.
1907.
– PHAK okuplja 18 članova.
– Inicijativa za skidanje oznake U (Ugarska) s hrvatskih automobila.
– Osnivanje splitkoga automobilističkog kluba i prvi izlet 30. lipnja 1907. u Solin.
1908.
– PHAK organizira izlet na Plitvička jezera.
– Utrka Austrijskoga alpskog kluba prolazi kroz Hrvatsku i Bosnu.
– Izdan je prvi prometni propis o brzini (brzina vožnje automobila mora biti kao brzina konja u kasu).
– Stjepan Cernić iz Sinja predsjednik je novoosnovanoga Primorskog motokluba u Splitu.
– Robert Zimermann – prodaja automobila, motora, benzina, ulja i guma na Jelačićevu trgu br. 4 te radionica i servis u Hatzovoj 25.
1909.
– PHAK ima 18 članova.
– U Zagrebu je osnovan sajam Zagrebački zbor čija će lokacija biti na prostoru nekadašnja Jahaonice u Martićevoj ulici. U sklopu sajma organiziraju se prvi autosaloni.
1910.
– Osnovano je Prvo povjerenstvo za strukovno ispitivanje automobila i vozača (šofera).
– PHAK organizira izlet u Vinicu pokraj Varaždina grofu Bombellesu i u Mariju Bistricu barunu Hellenbachu.
– Zagreb dobiva prvo vozilo Prve pomoći.
– Zagreb ima 79 038 stanovnika i 100 industrijskih poduzeća s 10 000 radnika.
– Emil Bačoka – prvi automobilist u Vrbanji – autotomobil „decauville”.
1911.
– Organizirana je Cestovna utrka na relaciji Opatija – Učka.
– PHAK ima 59 članova.
– Jakov Španić – prvi automobilist u Virovitici.
1912.
– Održana je prva PHAK-ova automobilistička utrka na ruti Zagreb – Ivanec – Varaždin – Zelina – Zagreb (177,5 km; sudjelovalo je 12 vozača).
– Parizom prometuje 10 000, a Francuskom 76 000 automobila.
1913.
– Održana trodnevna utrka PHAK-a: Zagreb – Plitvice – Senj – Sušak – Zagreb.
– PHAK ima 55 članova.
– U Hrvatskoj je bilo 269 automobila, 22 autobusa i 69 motocikala.
– Zagrebačko redarstvo kupuje prvo vozilo Apollo 24/30 HP sa šest sjedala.
– U Americi prometuje 825 000 automobila, a godišnje se proizvede 270 000 u 241 tvornici za osobne i 280 tvornica za teretne automobile.
1914.
– Alma Balley u „opelu” položila vozački ispit i postala prva hrvatska vozačica.
– Tiskan „Hrvatski automobilni list”, izlazi 6 brojeva.
– PHAK ima 74 člana; prekinuti rad Kluba i tisak „Lista” zbog početka Prvoga svjetskog rata.
– U Zagrebu je evidentirano 90 automobila i 85 000 stanovnika.
– U Beču prometuje 7 000, a u Berlinu 9 000 automobila.
1916.
– Ivan Mihelić: Iskaz cesta i rijeka kraljevina Hrvatske i Slavonije – kilometrični atlas
– Održana prva sjednica nakon rata, ponovna aktivacija PHAK-a.
1920.
– U Zagrebu je 200 automobila.
– Osnovan Klub autošofera u Zagrebu.
1921.
– Osnovan Prvi hrvatski moto klub u Zagrebu (utrke na Črnomercu, 1921. – 25.; Miramare – 1931.), čiji su članovi, neovisno o PHAK-u, svojim automobilima sudjelovali na nekim vlastitim motoutrkama koje su imale širi natjecateljski koncept.
– Zagreb ima 108 674 stanovnika.
1922.
– PHAK ima 62 člana.
1923.
– Otvaraju se zastupništva za Mercedes, Horch, Overland, Ford, Renault, Citroen, Hudson Essex i Daimler u Zagrebu.
– U veljači održana skupština PHAK-a za čijeg je predsjednika izabran Matija Herceg.
– U kolovozu je održana izvanredna skupština PHAK-a na kojoj je izglasana odluka o osnivanju Automobilskog kluba Kraljevine SHS-a, a PHAK postaje sekcija Zagreb budućega kluba.
1924.
– U listopadu 1924. Zagrebački zbor organizirao je Međunarodnu izložbu automobila, preteču kasnijim specijaliziranim tematskim izložbama, na kojoj je sudjelovao 31 proizvođač automobila.
– Sekcija Zagreb AKK SHS-a ima 120 članova: selidba sjedišta Sekcije u prostorije na Jelačić placu, u Gradsku štedionicu.
– Osnovano je Zagrebačko obrtno društvo autotaxa koje je imalo 165 članova, a društvo je imalo 220 taksija koji su bili raspoređeni na 29 stajališta.
– Sedamdeset pet posto fijakerista prelazi na automobilski prijevoz.