Krajem prošle godine često se spominjao prvi nacrt prijedloga novog Zakona o sigurnosti prometa u Hrvatskoj, posebno članak o povećanju najveće dozvoljene brzine na autocestama sa 130 na 140 km/h.

Povećanje najveće dozvoljene brzine na autocesti sa 130 na 140 km/h?

foto: Automania

Svoj stav o toj ideji s nama je podijelio doc. dr. sc. Marko Šoštarić, prometni stručnjak Prodekan za znanost i vanjsku suradnju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

“Sve hrvatske autoceste projektirane su za promet uz najveću brzinu kretanja vozila od 130 km/h. To se posebno odnosi na zavojite i brdovite dionice poput onih na autocestama A1, A2 i A6. Na autocesti A3 teoretski bi se moglo povećati ograničenje, obzirom da je riječ o nizinskoj dionici, ali niti to nije preporučljivo. Premda je putovanje autocestom razmjerno sigurno i prometne nesreće su puno rjeđe nego na ostalim cestama, povećanjem najveće dozvoljene brzine s postojećih 130 na 140 km/h zadiralo bi se u sigurnost, a istodobno se trajanje putovanja ne bi značajnije smanjilo.” – rekao je Šoštarić te dodao – “Ako izuzmemo pojedine dionice njemačkih autocesta, u niti jednoj od zemalja članica EU najveća dozvoljena brzina na autocesti nije veća od 130 km/h, a u pojedinim je i manja. Isto se odnosi i na zemlje u okruženju. Osim aspekta sigurnosti pažnju treba obratiti i na aspekt očuvanja okoliša. Naime, otpor zraka raste s kvadratom brzine pa veća brzina kretanja zahtjeva veću angažiranu snagu motora što direktno povećava potrošnju goriva. Rezultat toga je povećana emisija CO2, a to nepovoljno utječe na okoliš.”

“Strategija razvoja cestovnog prometa u EU temelji se na dva osnovna elementa – sigurnosti i ekologiji. Povećanjem najveće dozvoljene brzine na hrvatskim autocestama negativno bi utjecali na oba elementa.” – zaključio je Šoštarić.