Kratki osvrt na mikro-automobil
U današnje vrijeme su mikro-automobili itekako popularni. No s obzirom na cijenu, dizajn i veličinu kutije cigareta, jednostavno smo se zapitali zašto…
Bla, bla, bla…Smart je siguran…bla, bla, bla…mali auto je lakše parkirati nego veliki…bla, bla, bla…ima mjesta za stvari…i suvozača…i seks u prirodi…bla, bla, bla…gledaj kak´ je fora s tim bojama karoserije…bla, bla, bla…totalno je moderan i urban…bla, bla, bla…gonoreja se događa nekom drugom…bla, bla, bla…
Tako u pravilu uvijek započinje rasprava između zaljubljenika u automobile i onih koji preferiraju u svom vlasništvu imati neki mikronski veliki automobilčić, te ga brane na sve moguće i nemoguće načine, pokušavajući pri tom opravdati previše potrošenih novaca na kupnju istog.
S takvim ljudima se jednostavno ne isplati svađati, jer za početak žive u oblacima i sami sebi uporno pokušavaju objasniti kako znaju voziti.
Zatim se u cijeloj toj priči mentalno pokušavaju uzdignuti iznad nekoga kome u papirima od automobila piše „coupé“, „limuzina“, „cabriolet“ ili nešto u tom stilu, te s visoka gledati na ostatak automobilskog svijeta.
U toj maniri ćete često čuti „joj fuj…gle seljačinu u BeeMWeu“, ili pak „užasno je kako ovakvi pretrpavaju parking sa svojim produžetcima za penis“, što jednim dijelom govori o tipičnom vlasniku mikro-automobila i intelektu koji isti posjeduje, dok s druge strane poprilično dobro pokazuje odakle danas dolazi većina generaliziranih ideja, mišljenja i stavova zbog kojih se na dnevnoj bazi ljudi svađaju uzduž i poprijeko interneta.
E sad…iako znam da u ovom momentu od strane mnogih kreće vlastito opravdavanje uvreda kojih ću zbog svojih razmišljanja zasigurno primiti mali milijun, svejedno ću reći: tipični kupci mikro-automobila nemaju pojma o vožnji.
Ne zanima ih niti jedan proces vezan uz vožnju.
Ne znaju parkirati i u sklopu prometa dolaze u dvije krajnosti – ili se vuku po cesti kao da su umrli prije trinaest godina, ili pak divljaju kao da su sami u galaksiji, a ne samo na cesti.
Ufff. Odmah mi je lakše.
Naravno da navedeno ni približno nije pravilo, već samo mišljenje koje iz dana u dan nalazi sve više potvrde u praksi. Naravno da postoje oni kojima je npr. Smart tek drugi ili treći automobil u obitelji i služi za odlaske u obližnji birc na kavu.
No velika većina kupaca takvih malih, gradskih i „urbanih“ automobilčića podsvjesno šalje poruku „bolji sam od tebe“, a proizvođači zbog takvih prizemnih karaktera i stavova samo zadovoljno trljaju ruke.
Uostalom, zašto bi netko općenito dao dvanaest ili petnaest tisuća eura za automobil koji stane u džep od jakne i izgleda poput križanca bogomoljke i žohara nakon ručka u deponiju radioaktivnog materijala (što nerijetko objašnjava kričave boje karoserije)?
Zašto bi itko plaćao nešto pomodno, maleno i nikakvo, kada za iste novce može dobiti nekoliko godina star automobil u punom smislu te riječi i opisa?
Zašto bi se netko namjerno odlučio za neizbježno doticanje sa suvozačem, nevezano uz to radi li se o bračnom drugu, punici ili poštaru, te zašto pobogu netko želio provoditi vrijeme u nečem nalik plastičnoj kutiji s tek tu i tamo porazbacanim detaljima u nekoj drugoj boji?
Može li netko na to dati realan odgovor, ako se uz tezu postavi i pravilo koje kaže da sva ova pitanja ne podrazumijevaju ljude koji žele isključivo novi automobil?
Znam da svakim novim retkom ovog teksta nekima od cijenjenih čitatelja sve jače crvene obrazi i jasno mi je da će nam kao portalu zbog objave ovog teksta neki skakati po glavi poput djeteta po trampolinu.
No mislim da takve stvari treba reći, jer u krajnjoj liniji kao ekipa ne pripadamo hordi pomamljenih štovatelja raznoraznih celestijalnih tijela i bajkovitih pravilnika izdanih za vrijeme vladavine padajućih zvijezda.
Vjerujemo u logiku i tako razmišljamo, pa stoga kao jedini zaključak koji oko mikro-automobila možemo reći da kupci tih malenih kantica žele pokazati koliko su drukčiji (odnosno bolji) od drugih.
Uostalom, samo pogledajte nazive poput „Smart“, „IQ“ i slične s kojima se mikro-automobili služe i istog momenta postaje jasnom ideja iza cijele te flote malenih prometalica koje kroz boje i gabarite mjerljive prosječnim ravnalom prvenstveno služe da bi tikvanima dali potvrdu vlastite vrijednosti i uključili ih kao „vozače“ u svijet automobila koji ih realno ne interesira.
No u praksi i dalje ostaje činjenično stanje da mikro-automobili usprkos svojoj evoluciji i dalje nemaju smisla – baš kao ni ljudi kojima je cijela ta „urbana“ priča toliko super i fora.
S druge strane te „kome je veći“ priče stoje i oni najveći modeli na tržištu, tj. pripadnici SUV-kategorije koja podrazumijeva luksuz, status u društvu i sve ostale normalnim ljudima krajnje nebitne faktore.
SUV-automobili ni približno nisu omiljeni što se nas tiče, no ako bi morali birati manje pretenciozan odabir automobila, radije bi kupili neki SUV, nego nešto „urbano“ i „štedljivo“ s oznakom intelekta ili nečeg sličnog tome.
Ako ništa drugo, ljudi u SUV-automobilima svijetu jasno poručuju „tko vas j… Imam veliki auto, jer se osjećam veliko“, dok se milenijalci u svojim mikro-automobilima često usprkos svoj svojoj pameti nalaze u poziciji da rade za ove u SUV-automobilima.
Dake pitanje koje se automatski postavlja bilo bi „tko je zapravo tu lud (tj. u pravu)“. …a odgovor bi za svaku logičnu osobu na svijetu bio „nitko“, jer ako znamo da ekstremi ni u kom obliku nikada nisu valjali, onda nam i auto-industrija to zorno pokazuje.
Sve ostalo su ionako floskule i marketinške aktivnosti koje jedan dio kupaca današnjih automobila nažalost ne razumije. No to možda i nije toliko loše, jer se barem imamo kome i čemu smijati.
Stoga potrubite i pošaljite pusu kada kraj sebe u prometu vidite neki mikro-automobil, jer vlasniku dotičnog ta lijepa gesta uvijek dobro dođe.
Nemojte biti ljuti čak ni ako netko od vozača za volanom mikro-automobila kraj vas napravi neku nepodopštinu na cesti, jer ljutiti se na nekog tko je izgubljen u vremenu i prostoru vlastite glave jednostavno nema smisla.
Zahvaljujem na razumijevanju i želim vam svima ugodan dan – kako na cesti, tako i izvan nje.
Željama se pridružuje i Baka Biserka.