Chevrolet Corvette i centralno-smješteni motor – 1. dio
Ovo je priča o Chevroletu, Corvette i g. Arkus-Duntovu. I to u obliku devet povijesnih primjeraka za koje (najvjerojatnije) nikada niste čuli, od kojih uz uvod upravo slijedi prvih pet…
Zora Arkus-Duntov bio je inženjerski genij. „Otac Corvette“ imao je životnu strast prema automobilima i auto-sportu, a upravo je taj entuzijazam pomogao da dobije inženjerski posao u Chevroletu 1953. godine.
G. Zora je obožavao dizajn Corvette iz tog vremena, ali nije bio zadovoljan tehničkim specifikacijama tog sveameričkog sportskog automobila. Znao je da je potrebno više snage, kako bi Corvette bila brži automobil, ali nažalost mnogi nisu dijelili njegova razmišljanja.
No usprkos svojevrsnom otporu su se njegove ideje ipak počele pojavljivati u praksi.
Na primjer, Chevroletovom legendarnom „Small Block“ motoru kumovao je upravo g. Arkus-Duntov i ta je legenda od motora krenula u proizvodnju već 1955. godine.
Ali osnovna ideja montiranja motora u sredinu automobila ipak je bila sustavno ignorirana od strane glavešina u Chevroletu.
Kako bi se tome doskočilo, g. Arkus-Duntov je svako toliko izmišljao prema mnogima čudnovate konceptne automobile, ne bi li jednom za sva vremena na živim primjerima pokazao kako je u pravu.
No usprkos zanimljivom primjercima koji tamo negdje od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća izlaze iz njegovog uma, puristi okupljeni oko Corvette nisu dopustili da se dogodi taj „radikalan zaokret za američki sportski automobil“.
…i tako sve do današnjih vremena, kada vizija ove inženjerske legende konačno mijenja svoje ruho.
Šteta je samo da je Zora Arkus-Duntov preminuo prije 20 godina, pa nažalost nikada neće doživjeti ostvarenje svog sna.
No bilo kako bilo, Corvette s centralno-smještenim motorom u svojim se konceptnim fazama pojavljivala čak devet puta, pa je red da ove zanimljive koncepte i nabrojimo.
CERV II iz 1964. godine
Jedan od razloga zašto je Chevrolet počeo istraživati ideju srednjeg motora u Corvette bio je zbog toga što je Chevyjev glavni rival Ford razvio model GT40.
Znate, onaj koji će nekoliko godina nakon inicijalnog pojavljivanja razvaliti Ferrariju još jedan…hm…cenzura…na bojnom polju legendarnih 24 sata Le Mansa. Koncept CERV II pojavio se 1964. godine i svojom je pojavom predstavljao prvi pokušaj srednjeg smještaja motora u Corvette.
Corvette CERV II bila je sportski dvosjed za koji su u Chevroletu inicijalno planirali maloserijsku proizvodnju – baš poput Forda GT40.
U centru automobila nalazile su se dvije opcije motorizacije. Obje s 8 cilindara posloženih u slovo „V“ i s rasponom snage od 427 do 550 konja 550 KS.
I da stvar bude bolja, sva je ta snaga pravilno raspoređena na četiri pogonska kotača, što je apsolutan presedan za Corvette.
No usprkos tome CERV II nije doživio proizvodnu fazu.
Naime, kada je Ford GT40 na Le Mansu Ferrariju uzeo mjeru, odjednom su se pojavile tone brojčanih grafikona kao prikazi realnog stanja stvari.
Sami inženjeri odjednom su brzinom svjetlosti promijenili taktiku i izjavili da „CERV II kao koncept više nije konkurent Fordu GT40“, već prije može poslužiti kao testna mula za centralno-smješten motor u Corvette.
A kako testnih mula nikada nije bilo u serijskoj proizvodnji, tako je i CERV II proizveden kao unikat.
XP-880 (odnosno Astro II) iz 1968. godine
Budući da se radi o inžinjerima koji su jasno razumjeli prednosti izgleda sredine motora, Arkus-Duntov i njegov tim nisu odustali od „idealne“ Corvette. Stoga je 1968. nastao koncept kodnog naziva XP-880.
No ubrzo nakon premijernog pokazivanja glavonjama u Chevroletu, ovaj je konceptni model dobio nadimak „Astro II“, pa je i pod time poznat.
U usporedbi s prethodnim konceptom, Astro II je izgledao mnogo spremnije za proizvodnju. I to nije bila slučajnost.
Da bi se smanjili troškovi, inženjeri su koristili komponente poput mjenjačkog sklopa iz tada naprednog Pontiacovog modela Tempest.
Motor je i dalje ostao u obliku „Small Block“ V8, samo je snaga smanjena na 390 konja. A uz sve to je ekipa oko ovog automobila odradila i hrpetinu drugih i vrlo interesantnih zahvata.
Primjera radi, ako se malčice zagledate u fotografije, primijetit ćete da nema ni prednjih ni stražnjih odbojnika.
No ono što nećete primijetiti pogledom na fotografije je npr. sustav hlađenja čiji hladnjak (ili nam ga „kiler“) stoji sa stražnje strane automobila.
Ideja je bila izbjeći prolazak cijevi rashladnog sustava kroz kabinu automobila, ali to je pak stvorilo drugi problem: užasan raspored težine.
Astro II je odozada bio izuzetno težak, a s prednje strane lagan poput pera. I zato je već u konceptnoj fazi ispao nevozljivim.
Da su se kojim slučajem u GM-u odlučili raditi na tome, vjerojatno bi došlo do rješenja tog problema,. Ali s obzirom na projekciju cijene unutar male proizvodne serije, XP-880 je jednostavno ostao na polici.
XP-882 iz 1970. godine
Kada je započela sedma dekada 20. stoljeća, na scenu je stigla još jedna varijacija na temu Corvette s centralno-smještenim motorom.
Kodnog naziva XP-882, ova je Corvette zamišljena kao odgovor na Mercedes-Benz C111 i Panteru koju potpisuje legendarni DeTomaso.
U Chevroletu su bili zabrinuti da će ova dva modela definirati budućnost, pa su se posvetili razradi ovog (tada) najnovijeg koncepta, ne bi li anulirali bilo kakve šanse za ostanak na začelju te priče.
Corvette XP-882 je premijerno prikazana na New York Auto Showu i već nakon micanja plahte s nje, javnost je zajedno s medijima pozitivno kimala glavom i glasno odobravala projekt. A kako i ne bi, kada je ispod aerodinamične i oku ugodne vanjštine kucalo V8-srce s 400 konja.
Snage dakle nije nedostajalo, pogonski kotači bili su stražnji, a u sredini se nalazio mjenjački sklop s (tada) najnovije generacije Oldsmobileovog modela Toronado. Time ovaj konceptni automobil već u teoriji bio spreman priprijetiti čak i najjačim konkurentima na tržištu.
No priča je ipak pošla po zlu.
Ali ovaj puta ne zbog manjka novaca ili neke druge realne situacije, već se Chevrolet precijenio na sve moguće i nemoguće načine.
Naime, po završetku salona automobila u New Yorku, ekipa glavešina iz korporacije iz fotelja je odlučila da V8 nije budućnost, već da se ista nalazi u Wankelovom rotacionom čudu tehnike.
Stoga je „Small Block“ izbačen iz jednadžbe, a problemi s Wankelom postali su svakodnevica sve do momenta dok projekt nije zaustavljen u cijelosti.
XP-895 iz 1972. godine
„Povratak bazi“ bio je slogan pod kojim su se inženjeri primili posla oko ovog konceptnog automobila.
Ta je baza prije svega podrazumijevala ponovnu reintegraciju Corvette s centralno-smještenim V8-motorom.
Zatim je u sklopu ovog konceptnog automobila krenula igrarija s materijalima od kojih je dotični trebao biti sastavljen, pa se kao finalni proizvod XP-895 pojavio s aluminijskim tijelom. I naravno, bio je lagan.
Jako lagan.
Šasija je bila identična onoj od prije dvije godine, a motor je razvijao 400 konjskih snaga. Mjenjački sklop i dalje je bio automatski s tri brzine iz istog onog Oldsmobilea koji je spomenuti u kontekstu koncepta XP-882.
I vrijedi ponovno spomenuti da je ovaj konceptni automobil stvarno bio lagan. I to jako.
Ali usprkos tome tradicionalisti u Chevroletu u aluminiju nisu vidjeli budućnost, već odmak od uspješne prodaje treće generacije Corvette čija „limarija“ baš i nije bila od lima, već od plastike.
A to je ipak tradicija od koje „ziheraši“ u Chevroletu nipošto nisu htjeli odstupiti.
I zato je nakon jedne uspješne godine i mase prodanih primjeraka Corvette C3 ovaj projekt odbačen sam po sebi.
XP-897GT iz 1973. godine
Sjećate se spomena na Wankel-motor u obliku zamjene za „klasični“ V8?
E pa ovdje je završila priča oko te sulude ideje.
Naime, 1973. je godine premijerno je predstavljena konceptna inačica Corvette kodnog naziva XP-897 GT. Iako je mnogima izgledala vrlo slično konceptu XP-882, postojala je jedna velika razlika: umjesto „Small Block“ V8-ice, svoje je mjesto u centru automobila našao Wankel-motor s dva rotora.
Ukupna snaga iznosila je čitavih 180 konja, što je u usporedbi čak i s baznom Corvette bilo smiješno. A svemu je kumovao Chevrolet Vega iz kojeg je ovaj koncept iz nekog razloga dobio motor.
No tu nije kraj zavrzlamama, već u tom potezu zapravo leži početak. Jer Chevy Vega nikada službeno nije pogonjen Wankelom, pa se od obje priče praktički instantno odustalo i XP-897 GT nikada nije ugledao svjetlo dana.
Kako Amerima mnogi zamjeraju pretjerano žedne motore, Wankel se u početku činio kao dobra alternativa. No s jedne je strane razvoj ispao neisplativim, a s druge je pak ispalo da spomenuti plod uvrnutog njemačkog sanjara nije trošio ništa manje goriva.
Uz to je iste godine započela i naftna kriza koja je opako pogodila SAD, pa je dobrim dijelom razumljivo zašto se od cijele priče odustalo tako brzo.
…a kad se prisjetimo Chevroletovog modela Vega, možda je tako i bolje.
