Ah taj BMW…
Izgleda da bi umjesto „ultimativni vozački stroj“ BMW mogao promijeniti slogan u „nikad dosta novaca“, jer ovakvim idejama, potezima i na kraju „objašnjenjima“ ljudi unutar zidova ovog proizvođača automobila upravo dokazuju takav način razmišljanja i funkcioniranja tvrtke.
BMW je u svijetu automobila sveopće poznat kao poprilično poseban proizvođač automobila. Tome u prilog ide sva sila sportskih i manje sportskih modela, pobjeda u utrkama raznoraznih klasa i kategorija, te sva sila entuzijasta koji se i dan-danas kunu u crni krug s bijelim i plavim poljima.
No BMW kao proizvođač automobila u mnogim segmentima pretjeruje s cijenama i to je činjenično stanje koje je lako potvrditi tek jednostavnim pregledom ostatka konkurencije unutar pojedinih segmenata.
E sad…nekima preplaćivanje pojedinih BMW-ovih modela i njihovih stavki opreme nije problem, jer…hm…“ipak je to BMW“ za mnoge nije samo rečenica, već način života. No nećemo o sektašima…barem ne ovom prigodom.
Realno gledano, BMW u današnje vrijeme više baš i ne proizvodi automobile kakve je moguće voziti s kacigom na glavi, već one za čijim volanom moderna frizura postaje obavezno polje imidža vozača. No u tome nije osnovni problem, jer smo na to već (svjesno ili manje svjesno) svi na neki način oguglali.
Ono što je pak stvarno problematično svodi se na uporno krpanje rupa u ponudi, izmišljanje tople vode s pojedinim modelima, te apsolutnu podređenost nametanju (krivih) trendova i masno naplaćivanje istih. Stoga je „ultimativni vozački stroj“ zapravo već odavno prešao u „preskupo pomodarsko pomagalo“ i to je istovremeno smiješno, ali i tragično.
Realno gledano, BMW iz godine u godinu bilježi sve bolju i bolju prodaju svojih modela. Stoga vrijedi zaključiti kako kupcima modela ove marke sve to pomodarstvo ni najmanje ne smeta.
Dapače, većini očito odgovara zbog puke značke na prednjem i stražnjem kraju preplatiti novi automobil i onda to direktno ili manje direktno svima okolo trljati u nos. Zato dobrim dijelom i ne čudi da su vozači BMW-ovih automobila tijekom proteklih godina u sklopu nekoliko različitih studija proglašavani samodopadnim, bezobraznim, agresivnim i nerado viđenim sudionicima prometa.
Naravno da su to samo studije koje mogu i ne moraju biti stopostotno ispravne, a i uvijek se unutar pravila nađe neki izuzetak, pa sve to skupa i ne treba previše usko gledati. Ali sve su te statistike u kombinaciji s precijenjenim bavarskim prometalima dovoljne da se razvije onaj „crv sumnje“ i eto nas opet na početku.
Dakle, BMW u ogromnom broju slučajeva škrtari s opremom, te istu masno naplaćuje. I to je činjenično stanje, ali istovremeno i sasvim normalno do neke granice. Uostalom, tko ne bi zaradio na ljudima kojima novac očito znači puno manje od nazivnog statusa i prikaza kombinacije stila i imovinskog stanja? Većina nas bi sigurno prihvatila takav pristup prodaji i zaradi i zato na cijene, pretencioznost, marketinške i ine druge floskule, te svu silu nepotrebnih modela ne treba pljunuti. Dapače, ako se nekome ne dopada ili ga ne zanima, taj neće ni znati da svi ti „iksevi“ i ostali modeli postoje u BMW-ovom proizvodnom programu. I to je također sasvim u redu, zar ne?!
No ono što baš i nije u redu najavljeno je prije nekoliko dana, te ide u prilog gramzljivosti i megalomaniji s kojom BMW sve češće nastupa u svijetu automobila…
Naime, kako u današnje vrijeme praktički da i ne postoji novi automobil bez ekrana i infotainment-sustava, tako su se proizvođači sučelja i softvera razgrabili među proizvođačima automobila, ne bi li se približili korisnicima automobila željnim povezivosti. Iz tog razloga danas imamo raznorazne varijacije na temu Androida, Windowsa, Amazona, Applea i inih drugih koji opsjedaju ekrane novih automobila. Kupcima je time automobil na neki način postao ekstenzija za pametni telefon ili tablet, što je možda korisno, ali istovremeno i smiješno. Ali još je smješnije da međusobna kompatibilnost ili ne postoji, ili je pak na neki način limitirana – pogotovo ako se fokus usmjeri prema Appleovom CarPlay-sustavu.
E sad…iako sam korisnik proizvoda i jednog i drugog proizvođača (da ne bi bilo da sam „hejter“ ili pak ljubomoran na ekipu s „ajfonima“ i „bemburama“), mogu slobodno reći da se prema pretencioznosti i pretjerivanju s cijenama Apple i BMW nalaze u savršenom braku. Time je CarPlay nešto što je tek logičan korak dalje u korelacijama između ta dva proizvođača. I siguran sam da Apple od BMW-a zarađuje masnu lovu od prodaje svog sučelja unutar interijera BMW-ovih modela, baš kao što i BMW masno zarađuje na svojim kupcima i klijenteli prodajući pretencioznost zakamufliranu u neka slavna (i davno minula) vremena. No računica se očito barem u jednom dijelu ne poklapa, jer BMW u sklopu popisa opreme CarPlay-sustav (u Americi) ne samo da naplaćuje nekih 300 dolara, već je upravo najavio i daljnju pretplatu za ovu uslugu.
Prema najavama je prvih godinu dana korištenja Apple CarPlaya kupcima besplatno (odnosno košta 300 dolara, koliko su ovu glupost u startu platili), a zatim će se dodatno naplaćivati nekih 80 dolara godišnje.
Naravno da 80 dolara na godišnjoj bazi nije puno novaca, ali u tome niti nije poanta. Fora je u tome što Apple dere BMW, a BMW onda dere svoje kupce i još im ima obraza dodatno naplaćivati nekakvu naknadu, ne bi li uz ionako preskupe automobile vratio dio uloženog novca na račun.
Čisto za usporedbu, u Americi (odakle vučem ove podatke) jedan BMW 740i bez ugrađenog Apple CarPlaya košta 83,100 dolara, pa je potrebno nadoplatiti tih 300 dolara ukoliko ga vlasnik želi imati u svom automobilu. Na tu cifru onda nakon godine dana korištenja odlazi još 80 dolara godišnje za pretplatu koje ne bi trebalo niti smjelo biti.
S druge strane npr. imamo Hondu Fit (odnosno Jazz) kao automobil u sklopu kojeg usprkos cijeni od nekih 17,000 dolara (što je puno manje od 83,000) Apple CarPlay dolazi besplatno i bez ikakve pretplate. Isto vrijedi i za Hyundai, čiji model Sonata košta četiri puta manje, a isti sustav dolazi besplatno i bez pretplate. Primjera naravno ima još, ali ih je previše za nabrojati, pa u ovom momentu idemo dalje…
Gospodin Don Smith zajedno sa svojom titulom koja glasi „BMW North America technology product manager“ za portal „The Verge“ pokušao je opravdati cijelu ovu priču riječima:
„Mnogi naši kupci kupuju CarPlay opciju i zadovoljni su sa svim onime što ona pruža. Ali ponekad se kupci njome prestaju služiti ili prelaze na Android kao operativni sustav svojih telefona. Time se gubi kompatibilnost i zapravo ispada da kupci plaćaju nešto što im više ne treba, pa ćemo im ovim potezom omogućiti da tome više nije tako“.
Vjerujete li u ovu izjavu?
Ja baš i ne.
Moram priznati da mi cijela priča zvuči lažno i besmisleno, pa me stvarno zanima tko je u stanju istovremeno imati barem polovicu mozga i vjerovati u nešto ovakvo.
Mislim, ako je već „briga za kupce“ na prvom mjestu, onda su u BMW-u jednostavno mogli Apple CarPlay uvrstiti u popis standardne opreme, a ne ga naplaćivati s dvije različite stavke. Ne bi li to bila logičnija „briga za kupca“?
Isto tako su u BMW-u mogli sklopiti nešto drugačiji ugovor s Appleom ili pak jednostavno prijeći na neki drugi (da ne kažem povoljniji ili pak jeftiniji) sustav, jer izbora na tržištu definitivno ima. Stoga opcija po tom pitanju infotainment-sustava i njegove povezivosti s telefonima, tabletima i ostalim gadgetima zasigurno ima još mali milijun, zar ne?!
Ovako usprkos tim „brižnim“ idejama čak i uz relativno malu cijenu na mjesečnoj bazi ostaje gorak okus u ustima zbog ovakvog lihvarskog pristupa koji za cilj zapravo nema nikakvu „brigu za kupca“, već eventualno onu koja podrazumijeva brižno prikupljanje novaca na račun tvrtke.
I ne, ovo definitivno nije osvrt nekog „hejtera“ prema BMW-u, niti mi u bilo koje doba dana ili noći pada na um kritizirati ovog proizvođača bez razloga i povoda. No ovakve stvari i potezi zaslužuju svaku osudu – ma koliko se pojedinci ispred njih trudili objasniti drugačiju viziju priče.
Stoga me stvarno ne bi začudilo da i oni najzagriženiji štovatelji BMW-a od ove marke jednostavno odustanu, jer ih s jedne strane na konto „premium“ ovog ili onog BMW-ovci „žene“ samo tako, dok s one druge ispada da usprkos tome „ženidbi“ nema kraja.
Da sam kojim slučajem kupac novog BMW-a i da rasipavanje s novcem nije opcija, moram priznati da bih kao veliki štovatelj BMW-ovog lika i djela na ovakvu jeftinu i bezobraznu ideju uputio tek „hvala na informacijama i strpljenju“, te bih se laganim korakom zaputio u neki drugi salon automobila.
A vi?
