Od sutra na snagu stupaju nove cijene goriva u Hrvatskoj, a ključna poruka je jasna: bez intervencije države cijene bi značajno skočile.

Prema podacima koje je predstavio premijer Andrej Plenković, eurodizel bi bez Vladinih mjera dosegnuo čak 1,86 € po litri, što je povećanje od 31 cent u odnosu na sadašnjih 1,55 €. Međutim, uz aktivne mjere ograničavanja cijena, nova cijena bit će 1,73 € po litri, odnosno rast od 18 centi.

Kod benzina situacija je nešto blaža, ali i dalje osjetna. Eurosuper 95 bez Vladinih mjera skočio bi na 1,71 € po litri, što je rast od 21 cent u odnosu na sadašnjih 1,50 €. Uz aktivne mjere ograničavanja cijena, nova cijena iznosit će 1,62 € po litri, odnosno povećanje od 12 centi. Time je i kod benzina vidljivo koliko državna intervencija trenutno ublažava tržišni pritisak, iako rast cijena ostaje neizbježan.

Razlog ovakvog skoka leži u globalnom tržištu. Cijene nafte bilježe nagli i snažan rast, što izravno utječe na krajnju cijenu goriva. Prema riječima premijera, riječ je o “agresivnom i silovitom” kretanju cijena, uzrokovanom smanjenom ponudom i visokom potražnjom.

Dodatni problem predstavlja činjenica da, kako je istaknuto, trenutno nedostaje oko 20 posto svjetske nafte na tržištu. Takav poremećaj automatski diže cijene i povećava pritisak na gospodarstvo.

Vlada pokušava balansirati između tržišnih realnosti i stabilnosti gospodarstva. Fokus je na dvije stvari: osigurati kontinuiranu opskrbu gorivom i spriječiti prevelik udar na građane i poduzetnike. Bez tih mjera, cijene bi bile znatno više, a posljedice za ekonomiju ozbiljnije.

Rast cijena goriva već sada ima direktan utjecaj na troškove prijevoza, logistike i proizvodnje. To se prelijeva na cijene proizvoda i usluga, što dodatno opterećuje inflaciju.

Iako intervencije države trenutno ublažavaju rast, trend na globalnom tržištu ostaje ključni faktor. Ako se poremećaji u opskrbi nastave, pritisak na cijene goriva neće nestati.