Najčitaniji auto portal u hrvatskoj - 300.000 čitatelja mjesečno

POWERED BY 1KLIK.HR

Top 10 automobila koji su u stanju uljepšati dan – 1. dio

Siguran sam da znate u čemu je poanta ove kratke top-liste, jer vjerujem da se poput mene već na sam pogled usmjeren prema nekim automobilima jednostavno osjećate bolje. Veselije. Ljepše.
Da…to je ono nešto što današnjim automobilima sve češće nedostaje, dok nekim starim automobilima i dan-danas daje karakter i onu iskonsku simpatičnost zbog koje smo automobile u stanju voljeti.
Uglavnom, da ne filozofiram previše, evo prvog dijela ovog izdanja liste top 10…

Peugeot 106 (S16) - automobil koji voli vožnju na tri kotača.
Peugeot 106 (S16) – automobil koji voli vožnju na tri kotača.
foto: Peugeot

10. Peugeot 106
Znam…možda sam prema nekim kriterijima odabrao čudan automobil za smještaj unutar ove top-liste, no ako samo malčice odemo u detalje, postat će jasno zašto se Peugeot 106 našao na njoj.
Naime, za sve one koji su vozili ovaj automobil u nekoj jačoj verziji vrijedi rezimirati kako je ovaj mali Peugeot jedan jako dobar podsjetnik na Go-Kart. To je jednostavno činjenica i točka.
Bilo da se radilo o prvim serijama modela ili pak onim posljednjim koje su izuzev malenog četiri-cilindraša imale hrpetinu optičkih detalja i odličan ovjes namijenjen divljanju, mali je Peugeot već sa 75 konja apsolutno oduševljavao sve one koji su iz njega znali izvući maksimum. Doduše, vrijedi napomenuti kako je brza vožnja za volanom 106-ice s oznakom „Rallye“ ili „S-16“ u određenim momentima mogla ispasti poprilično zastrašujuće iskustvo, no za sve one koji bi sad rekli „to je opasno i nepotrebno“ vrijedi priupitati nije li ta bezglavost i opasnost jedan dio poante kod bjesomučnog natjeravanja?
Eto…i to smo riješili.
U pravilu vrijedi zaključak da je Peugeot 106 nenormalno dobro držao cestu, no isto tako je bez prethodne najave bio u stanju izbaciti dupe izvan pravca zavoja, te bi se u tom slučaju vozač istog momenta našao „na boku“. Stoga ne čudi činjenica da se u ovim malim automobilima čak i ginulo, pa vjerujem da je takva „fama“ neke čak i odbila od ovog automobila.
No dizajnom, gabaritima, fantastičnim ovjesom i optičkim dodacima s kakvima je jedan sasvim običan maleni gradski autić izgledao poput kvartovskog nasilnika, detalji su koji niti jednog pravog oktanoglavca na svijetu ne mogu ostaviti ravnodušnim.
Samim time je dovoljan samo pogled prema ovom automobilu da se smiješak preko glave razvuče poput šatora u Savskoj.

Ferrari Testarossa - Ferrarijeva ikona iz osamdesetih.
Ferrari Testarossa – Ferrarijeva ikona iz osamdesetih.
foto: Ferrari

09. Ferrari Testarossa
Iako je za izbrojati sve živuće primjerke ovog automobila u našim krajevima dovoljno tek pola prstiju jedne ruke, te usprkos činjenici koja kaže da je Testarossa sve samo ne raritet i jedan od onih Ferrarija kakvi danas na aukcijama postižu cijene od nekoliko desetaka milijuna pojedinih valuta, „crvena glava“ ipak ima poseban status.
Naime, bili zaljubljenik u legendarnu seriju pod nazivom „Miami Vice“ ili ne, Testarossu nitko nije mogao ignorirati, jer ovaj Ferrari u vrijeme izlaska na tržište nije definirao samo vrh ponude, već i cijelu jednu dekadu, tj. osamdesete.
Ferrari Testarossa ispada jednim od onih automobila koji su apsolutno pratili vrijeme u sklopu kojeg su se pojavili na tržištu, te nije bila rijetkost za volanom vidjeti brkatog muškarca s „Wayfarericama“ na glavi kojem su varikinom uneredili kosu i ošišali ga na „fudbalerku“. Nije bilo čudno za volanom vidjeti ni ženu koja se paralelno s grivetinom na glavi u svjetlucavom tanga-Spandex-outfitu bori s volanom bez serva. No nije bilo čudno ni da tadašnji seks-simboli Don Johnson i Philip Michael Thomas obučeni u lanena odijela i espadrile na televiziji jurcaju za zlikovcima u bijeloj Testarossi i rješavaju slučajeve „Poroka Miamija“. Dakle riječ je o unisex-cool-playboy (playgirl) automobilu i samim time ne bi bilo krivo ustvrditi kako je  ovaj Ferrari jedan od prvih super-automobila za čijim se volanom mogao uklopiti čak i Željko Kerum, te u prometu skrenuti pogled slučajnog prolaznika sa svoje „frizure“ prema ovom raskalašenom automobilu.
…a možda bi i seka za volanom Testarosse konačno ličila na onu koja nije nalik kulenovoj.
ufff…pustimo sad noćne more i posvetimo se nazad pravim materijalom za snove…
Iako je na papiru Testarossa bila pomalo nedorečen automobil, jer iz ogromnog V12-motora izvlačiti tek 390 konja ispadalo je relativno malo čak i u osamdesetima, ono što ovaj Ferrari čini posebnim jest apsolutno pretjerani i čak (pomalo) kičast dizajn koji potpisuje legendarni studio Pininfarina.
Mislim, ultra-široka i niska karoserija…oni usisnici na boku…ogromni (dvostruki) Pop-up farovi…pravocrtni pokrov stražnjih svjetala…asimetrični retrovizori…hmmm… Pokušajte se prisjetiti samo jednog automobila koji je bio u stanju plijeniti pozornost iz kojeg god kuta ga se gledalo i nakon što u tome ne uspijete, samo pogledajte fotografiju Testarosse i odmah će vam biti jasno zašto vam nije uspjelo.
Riječ je jednostavno o automobilu koji je definirao eru kiča i pretjerivanja, te je unutar svog tog bućkuriša od vremena nekako uspio ostati istovremeno sportski, elegantan i jednostavno predivan.
Zato već pri samoj pomisli na tu živuću legendu iz osamdesetih auto-entuzijastima diljem svijeta na lice dolazi osmijeh i istovremeni uzdah.

Citroën 2CV Charleston - posljednja edicija simpatičnog "Spačeka".
Citroën 2CV Charleston – posljednja edicija simpatičnog “Spačeka”.
foto: Citroën

08. Citroën 2CV
Ako ste odrastali u osamdesetima i imali prijatelje čiji su starci imali auto, postoje relativno velike šanse da je taj auto bio legendarni „Spaček“, odnosno Citroën 2CV.
Doduše, tijekom mog je odrastanja (koje se tijekom osamdesetih i odvijalo) aktualna verzija „Spačeka“ bio onaj sa sufiksom „Charleston“, koji je u kombinaciji boja „trule višnje“ i crne izgledao poprilično cool. No taj se potez Citroëna, tj. posljednji trzaj za model 2CV nipošto ne može zabilježiti kao nešto loše ili krivo. Dapače, kako je FIAT 126 BIS bio revolucija za „Peglicu“, a Renault je pod kraj ere proizvodnje za legendarnu „četvorku“ na tržište pustio nekolicinu specijalnih edicija tog modela, tako je i Citroën 2CV Charleston samo zaokruživao jednu cjelinu i eru koja je trajala nekoliko desetljeća.
Realno gledano dizajnom ovaj je automobil sve samo ne lijep. Funkcionalnost je također bila upitna s obzirom na čudnovato smješteni prtljažni prostor. Snaga? Da…baš. Udobnost? Samo ako ste kao klinci bili ljubitelj ekstremnih sportova. Sigurnost? Samo ako ste fetišist prema spajanju plastičnih i metalnih dijelova s pojedinim dijelovima tijela. No duh prošlih vremena upakiran u revidirano i tek donekle obnovljeno izdanje prije samog kraja proizvodnje za „Spaček“ nešto je što i dan-danas veseli ljude diljem svijeta.
Stoga ne čudi mali milijun klubova koji s ovim automobilima raznoraznih godišta plaze po planinama, stepama, savanama i tko zna gdje još sve ne, te iz dana u dan uživaju u tehnološkom minimalizmu. Isto tako ne čudi niti ogroman broj ljudi koji se i dan-danas kunu u apsolutnu upotrebljivost ove francuske ideje gradskog automobila, dok za sve one koji su „Spaček“ imali u svom vlasništvu vrijedi zaključak „takvi se automobili više nikada neće proizvoditi“.
U pravilu bi se takva rečenica u kontekstu nekih malo novijih automobila mogla svakako protumačiti, no za 2CV nema dvojakog značenja, jer ovaj Citroën usprkos godinama i svim manama koje se nisu čak ni pokušale skrivati, ostaje jednom od ikona ne samo za proizvođača i državu proizvodnje, već i za svijet automobila u kompletu.
…a kako je Citroën 2CV u stanju uljepšati nekome dan ispada retoričkim pitanjem, jer ako čak i zanemarimo patkice (koje su se u nekom obliku jednostavno morale naći nalijepljene negdje na karoseriji), 2CV je jedan od najsimpatičnijih automobila svih vremena.

Lancia Delta HF integrale - apsolutna kraljica Rallyja.
Lancia Delta HF integrale – apsolutna kraljica Rallyja.
foto: Lancia

07. Lancia Delta HF Integrale
Bili ljubitelj prljavštine i provodili svoje slobodno vrijeme u šumi poput medvjeda, ili pak pripadali onom komfornijem dijelu auto-publike koja preferira kožne fotelje i ćaskanje uz čašicu finog vina, ovu Lanciu su svojevremeno svi obožavali.
Kao klinac sam već pri prvom doticaju s ovim automobilom shvatio da je „Integralka“ tipični talijanski produkt, tj. nedorađena hrpa mehaničkih dijelova sklepanih u dopadljivu karoseriju. Dapače, to mi je objasnio i jedan kućni prijatelj mojih roditelja koji se tridesetak godina „onako usputno“ bavio servisiranjem isključivo „Talijana“. No Delta Integrale jednostavno je imala „ono nešto“ što je ovaj automobil činilo posebnim i nekako izdvajalo na posebno mjesto trona poželjnih automobila iz tog vremena usprkos postojanju itekako interesantne konkurencije Rally-strojeva za cestovnu upotrebu.
Zapravo moram priznati da nikada ne bih kupio ovaj automobil zbog straha od bankrota, te bi se u slučaju fetiša prema trkaćim automobilima za cestovnu upotrebu puno prije odlučio za Toyotu Celicu GT-FOUR. No to nije zato što je Delta Integrale opasnija, luđa ili nešto sasvim sedmo, već jednostavno zato što nisam sklon mazohizmu.
Tražiti od automobila da bude u mogućnosti napraviti par kilometara dnevno nije nešto pretjerano teško. Ali Delta Integrale je s takvim poimanjem upotrebe najčešće bila na suprotnoj strani. Doduše, neki se kunu u sasvim suprotno, ali zakon velikih brojeva u ovom slučaju vrijedi uzeti zdravo za gotovo.
Usprkos tome je Delta Integrale kao kockast i u današnje vrijeme čak i neugledan automobil uspjela zasjesti na itekako posebno mjesto i mogu reći da ne poznajem osobu u čijim se očima na spomen tog legendarnog automobila ne pojavi sjaj.
Da, u to je vrijeme bilo bržih, jačih i kvalitetnije napravljenih automobila. Bilo je i vozljivijih automobila od ovog, a i statusom su mnogi odudarali i na tradiciji zarađivali više bodova od ovog automobila sa znakom slonića. No svi su oni imali jedan problem: nisu bili Lancia Delta HF Integrale, a to govori dovoljno samo po sebi.

Land Rover Series III - jedan od najsposobnijih automobila na planeti.
Land Rover Series III – jedan od najsposobnijih automobila na planeti.
foto: Jaguar Land Rover

06. Land Rover (Defender)
Ako ste kojim slučajem pobornik današnjih SUV-automobila, slobodno preskočite ovaj dio teksta, jer Land Rover (danas poznat kao Defender) ni približno nije moguće svrstati u tu kategoriju jadnih izgovora za terenac i siguran automobil.
Land Rover je u svom originalnom izdanju bio apsolutno sposoban iz najgore podloge na svijetu napraviti naizgled ravnu plohu i sigurno prevesti putnike do tamo gdje su inicijalno krenuli.
Doduše, dotični su putnici tijekom vožnje tim novonastalim ravnim plohama morali biti iznimno otporni na udarce, vibracije i svu silu drugih podražaja tijekom putovanja, ali sumnjama u dolazak na odredište nije bilo mjesta, o kakvom god da se terenu radilo.
Samim time u legendarni status i apsolutnu upotrebljivost ovog pravog terenca ne sumnjaju čak ni oni koji prema terenskim automobilima ne gaje ama baš nikakve afinitete, a to za bilo koji automobil uvijek ide u prilog.
Što se mene tiče, sama pojava Land Rovera na cesti za mene je svojevrstan festival i predstavlja doživljaj, jer vidjeti kockasti automobil s neravnom limarijom i smiješnim „stavom“ na cesti već samo po sebi predstavlja nešto istovremeno smiješno, simpatično i posebno. Samim time je Land Rover već svojom pojavom drugačiji. Pozitivno drugačiji.
Land Rover (Defender) je na prvi pogled jedan nezgrapan, uglat, naizgled nedorađen i poprilično smiješan automobil na cesti. Zatim na drugi pogled ipak kreće dio priče u sklopu kojeg je ovaj automobil apsolutno sposoban na terenu, tj. funkcionira savršeno upravo tamo gdje se terenski automobili trebali nalaziti u prirodnom habitatu. No usprkos svemu tome je sjedanje za volan Land Rovera oduvijek bio festival pomiješanih emocija.
Razlozi? Zato što s jedne strane vozač u rukama ima predimenzionirani volan i sjedi na nečemu nalik klupi, što se definitivno ne može opisati poželjnim. Nadalje, upaliti ovaj automobil i slušati ga kako radi može biti ugodno samo ljudima kojima pod rodom u vojsci piše „tenkist“, dok upravljati čak i bazičnim funkcijama poput brisača i kvaki na vratima zahtijeva oveću dozu strpljenja i popustljivosti.
No sve je to nebitno kada čovjek shvati koliko je malo potrebno da bi jedan stroj davao ono najbolje od sebe i pri tome tražio izuzetno malo. Zato je Land Rover toliko poseban, jer nije teško razmetati se s hrpetinom nepotrebnog, dok je zadržati minimalistički pristup koji radi besprijekorno ipak hvale vrijedan posao.

Čak i danas u obliku Defendera ovaj terenac je zakon.
Čak i danas u obliku Defendera ovaj terenac je zakon.
foto: Jaguar Land Rover