Europska unija više ne cilja na potpunu zabranu motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. Novi pristup otvara vrata nastavku prodaje benzinskih i dizelskih modela, pod uvjetom da koriste goriva s niskim ili neutralnim emisijama. Ta promjena označava najradikalniji zaokret europske automobilske politike u proteklom desetljeću.

Ključni pomak dolazi iz najave povjerenika za promet Apostolosa Tzitzikostasa, koji je potvrdio da će EU pri revidiranju graničnih vrijednosti emisija uzeti u obzir sve tehnologije, uključujući motore koji rade na e-goriva i biogoriva. Ovaj pristup postaje sastavni dio tzv. automobilskog paketa, čiji je cilj stabilizirati europsku autoindustriju i ojačati njezinu konkurentnost.

Industrija mjesecima upozorava na rizike radikalnog prelaska isključivo na električne automobile: mreža punionica raste presporo, cijene strujnih modela ostaju previsoke, a potencijalni gubitak radnih mjesta doseže stotine tisuća. Politički pritisak, posebno iz Njemačke, odigrao je ključnu ulogu u ublažavanju stava Europske komisije. Kancelar Friedrich Merz bio je jedan od najglasnijih zagovornika novog, fleksibilnijeg pristupa.

No, unanomija ne postoji. Volvo i Polestar i dalje traže da EU ostane pri prvotnoj zabrani. Njihov argument je jasan: nakon što su zatvorili odjele za razvoj motora s unutarnjim izgaranjem i potpuno prešli na električni pogon, povratak starim rješenjima smatraju korakom unazad.

Posebno otvoreno ostaje pitanje plug-in hibrida. EU još nije definirala hoće li ti modeli ostati dopušteni nakon 2035., kao ni vozila s produženim dosegom koja koriste generator na fosilna goriva. Ako rade na goriva s niskim emisijama, moguće je da će dobiti zeleno svjetlo, ali jasnih pravila zasad nema.

Najveći adut motora s unutarnjim izgaranjem u nadolazećem desetljeću bit će e-goriva. Proizvodnja sintetičkih goriva ubrzano napreduje, a Njemačka u tom području drži vodeću poziciju. Primjer je HVO100, dizelsko gorivo proizvedeno od hidrogeniziranih biljnih ulja koje BMW već koristi u domaćoj proizvodnji. Emisije CO₂ smanjuju se i do 90 posto u odnosu na klasični dizel.

Sličan potencijal ima i sintetički benzin. Porsche već nekoliko godina razvija vlastito e-gorivo u čileanskom pogonu koji koristi energiju vjetra, vodu i CO₂. Gorivo je gotovo ugljično neutralno i već se primjenjuje u odabranim modelima te u GT3 Cup natjecanju.

Ipak, čak i uz tehnološki napredak, ostaje otvoreno pitanje može li infrastruktura za masovnu proizvodnju i distribuciju e-goriva biti spremna na vrijeme. Pravila EU-a odnose se isključivo na prodaju novih automobila, pa će postojeći benzinci i dizelaši moći normalno voziti i dalje.

Prodaja električnih i hibridnih vozila u EU pokazuje rast, ali ritam nije ujednačen. U prva deset mjeseci ove godine električni automobili čine 18,3 posto tržišta, dok hibridi zauzimaju 34,7 posto. Plug-in hibridi drže 9,4 posto, prvi put ispred dizelaša. Hrvatska pritom značajno zaostaje: udio električnih vozila iznosi samo 1,8 posto, što je jedno od najnižih u Europi.

Novi europski zaokret jasno pokazuje da budućnost prometa neće biti jednosmjerna. Električni pogon ostaje prioritet, ali motori s unutarnjim izgaranjem — sve čišći i tehnološki napredniji — nastavljaju igrati važnu ulogu i nakon 2035. Tranzicija se više ne definira kroz ukidanje jedne tehnologije, nego kroz usklađivanje svih dostupnih rješenja s ciljem smanjivanja emisija i očuvanja industrijske stabilnosti.