Ako vozite dizelaša i koristite ga onako kako ga koristi većina vozača u Hrvatskoj, postoji velika vjerojatnost da već radite nekoliko ključnih grešaka koje vas dugoročno vode prema ozbiljnim troškovima. Problem nije u tome što je dizel loš motor. Problem je u tome što se koristi u potpuno pogrešnim uvjetima, a posljedice dolaze sporo, tiho i bez upozorenja, sve dok odjednom ne postanu skupe i neizbježne.

Dizelski motor je razvijen za jedno – kilometre. Duga putovanja, stabilna brzina, zagrijan motor i kontinuirani rad. U takvim uvjetima dizel pokazuje sve svoje prednosti. Niska potrošnja, visok okretni moment i dug vijek trajanja nisu mit. Oni su stvarni, ali samo u idealnim okolnostima koje većina vozača nikada ne ostvari. Umjesto toga, realnost je svakodnevna gradska vožnja, kratke relacije, gužve, semafori i konstantno gašenje motora. Upravo tu počinje niz problema koje vam nitko ne objašnjava kada kupujete dizelaša.

Najveća i najčešća greška je vožnja na kratkim relacijama. Kada upalite dizel i vozite ga nekoliko kilometara prije nego što ga ugasite, motor ne stiže postići radnu temperaturu. To znači da sagorijevanje nije optimalno, ulje ne radi u idealnim uvjetima, a sustavi za kontrolu emisija ostaju u nedovršenom ciklusu. Najkritičniji među njima je DPF filter, koji služi za zadržavanje čestica čađe. Da bi se očistio, potrebno je da motor određeno vrijeme radi na višoj temperaturi i stabilnom režimu. U gradskoj vožnji to se gotovo nikada ne događa. Čestice se nakupljaju, filter se puni, a vozač nema nikakav osjećaj da se problem razvija.

Taj proces može trajati mjesecima. Auto će raditi normalno, možda ćete primijetiti tek blago povećanje potrošnje ili povremeni pad snage. Tek kada filter dođe do kritične razine, pojavljuju se lampice i ograničenja u radu motora. U tom trenutku često je kasno za jednostavno rješenje. Prisilna regeneracija ponekad pomaže, ali često slijedi čišćenje koje košta nekoliko stotina eura ili potpuna zamjena koja može prijeći i 1.000 eura. To je trenutak kada vozač prvi put shvati da način vožnje ima direktnu cijenu.

Druga velika zabluda je uvjerenje da su dizelaši i dalje neuništivi. To je vrijedilo prije dvadeset godina. Današnji dizelski motori su tehnički kompleksni sustavi koji rade pod visokim pritiscima i temperaturama. Injektori ubrizgavaju gorivo pod ekstremnim tlakom, turbina radi pri velikim brzinama vrtnje, a EGR ventil stalno vraća dio ispušnih plinova u motor kako bi smanjio emisije. Sve to funkcionira savršeno dok su uvjeti rada stabilni. U gradskoj vožnji, gdje motor stalno radi hladan i opterećen promjenama, ti sustavi se troše brže nego što vozač očekuje.

Kada dođe do kvara, stvari se rijetko zaustavljaju na jednoj komponenti. Problem s EGR-om može utjecati na rad turbine, loš rad injektora može povećati količinu čađe i dodatno opteretiti DPF, a sve to zajedno stvara lančanu reakciju kvarova. Troškovi tada više nisu izolirani, nego se zbrajaju. Turbina može koštati između 800 i 2.000 eura, injektori po komadu često prelaze 300 eura, a dvomaseni zamašnjak dodatno podiže cifru na računu. Jedan ozbiljan kvar može vrlo lako dosegnuti nekoliko tisuća eura.

Treća greška koju većina vozača radi je pogrešna računica o uštedi. Ideja je jednostavna: dizel troši manje, pa se razlika u cijeni vozila i održavanja s vremenom isplati. Problem je što ta računica vrijedi samo ako prelazite velike kilometraže u kontinuitetu. Ako vozite uglavnom po gradu i radite desetak kilometara dnevno, razlika u potrošnji postaje zanemariva. S druge strane, rizik od skupih kvarova raste. U takvom scenariju, dizel prestaje biti ekonomičan izbor i pretvara se u potencijalni financijski problem.

Četvrta stvar koju vam nitko ne objašnjava je kako nastaju oni “besmrtni” dizelaši s 300 ili 400 tisuća kilometara. Ti automobili ne voze gradske relacije. Oni provode sate na autoputu, ujednačenom brzinom, s motorom koji radi u optimalnom režimu. Ulje se zagrije kako treba, sagorijevanje je čisto, a DPF se redovito regenerira. U takvim uvjetima trošenje je minimalno i ravnomjerno. Ako vaš automobil provodi većinu vremena u gužvi i na semaforima, vi nikada ne ulazite u taj režim rada, bez obzira na to što imate isti motor.

Što je “Odbjegli Dizel”!? Sve što trebate znati o ovoj opasnoj pojavi

Peta greška je ignoriranje ranih simptoma. Dizelaši rijetko “eksplodiraju” bez upozorenja. Oni šalju signale, ali su ti signali suptilni. Lagani gubitak snage, neujednačen rad, povremeno povećana potrošnja ili kratkotrajna lampica često se zanemaruju jer auto i dalje vozi. Upravo to ignoriranje pretvara manji problem u veliki. Ono što je moglo biti riješeno čišćenjem ili manjim zahvatom, završava kao ozbiljan kvar koji zahtijeva skupe dijelove.

Kupiti benzinca ili dizela, pitanje je sad!

Šesta greška je uvjerenje da je dizel i dalje najbolji izbor za svakoga. Tržište se promijenilo. Promet je sporiji, relacije su kraće, a gradovi uvode sve strože regulacije za dizelske automobile. U takvom okruženju dizel gubi svoju glavnu prednost. Umjesto da štedi novac, počinje generirati troškove, a njegova vrijednost na tržištu može padati brže nego što vozači očekuju.

Postoji i sedma, možda najtiša greška, a to je pogrešno održavanje. Produženi intervali izmjene ulja, korištenje neadekvatnog ulja ili ignoriranje sitnih servisa dodatno pogoršavaju situaciju. Dizelski motor je osjetljiv na kvalitetu podmazivanja, posebno zbog turbine i visokotlačnih sustava. Svako odgađanje servisa povećava rizik od kvara koji se mogao izbjeći relativno malim troškom.

Na kraju, treba jasno reći jednu stvar koju većina vozača ne želi čuti. Dizelski motor nije problem. Problem je nesklad između načina na koji je dizajniran i načina na koji se koristi. Ako redovito vozite duge relacije, autoput i radite velike kilometraže, dizel i dalje ima smisla i može biti izuzetno učinkovit. U tom scenariju, sve ono što se o dizelašima govori zapravo je točno.

Ali ako vaš automobil većinu vremena provodi u gradu, na kratkim relacijama i u gužvi, tada ne koristite dizel kako treba. U tom slučaju ne govorimo o lošem motoru, nego o pogrešnom izboru koji se s vremenom pretvara u konkretan trošak.

I taj trošak gotovo uvijek dolazi onda kada ga najmanje očekujete.

350 najekonomičnijih dizelskih automobila u posljednjih 25 godina. Troše manje od 4 litre