Svake jeseni, kad dani postaju sve kraći, a pogotovo kad se satovi pomaknu unatrag,  čim sunce zađe ranije, rizik od nesreće na cesti raste, a učinci su najgori kod najranjivijih sudionika u prometu poput djece, starijih osoba, biciklista i motociklista.

Prema statističarima, dolaskom jeseni i kraćih i tmurnijih dana, raste rizik za stradanje na cestama. Europska istraživanja pokazuju kako je studeni gotovo dvostruko kobniji za sudionike u prometu od rujna, dok uzorak pokazuje kako su tijekom cijele godine nezgode obično češće tijekom radnog tjedna između 8 i 20 sati.

Popodnevni „pikovi“ su viši, zbog brojnih faktora od kojih izdvajamo samo neke. Motoristi su umorniji nakon radnog dana, a koncentracija je niža, djeca se vraćaju kući iz škole, u odnosu na jutarnje putovanje na kojem se vode direktnijim rutama, povećavajući njihovu izloženost opasnostima na cesti.

Odrasli imaju tendenciju da nakon posla odlaze u kupovinu ili posjećuju prijatelje i rođake, povećavajući vrijeme putovanja i izlažući se opasnostima na putu, društvena i rekreativna putovanja uglavnom se održavaju u kasnim popodnevnim i u ranim večernjim satima. Kad sunce iznenada zađe tijekom jesenskih popodnevnih gužvi, ove opasnosti postaju sve gore te se primjećuje porast broja žrtava, posebno kad je riječ o ranjivim sudionicima u prometu. A što je s famoznim pomicanjem sata dva puta godišnje, koje nam dokazano dobrano prodrma bioritam?

Europska komisija predložila je prekid sezonskih promjena sata do 2021. godine, što je trebalo značiti da će zemlje članice, uključujući Hrvatsku, odabrati vremensku zonu koja će se držati tijekom cijele godine. No, zbog pandemije Covida to je palo u drugi plan.

Možda i bolje jer se zemlje nikako nisu mogle usuglasiti oko vremena, pa je postojala mogućnost da na putu od Zagreba do Minhena tri puta mijenjamo vrijeme. Više anketa je pokazalo kako Hrvati više žele ljetno vrijeme cijele godine. To bi značilo da korisnici cesta više neće doživljavati iznenadni mrak tijekom jesenskih putovanja, što bi moglo spasiti mnoge živote.

To također znači da bi imali dodatni sat korisne dnevne svjetlosti u popodnevnim i večernjim satima, što donosi i mnoge druge koristi. U novije vrijeme, u Europi su proučavali podatke o nesrećama na cestama u razdoblju od 2012. do 2017. za dva tjedna izmjene vremena na bilo koju stranu. Otkrili su da u proljeće postoji blagi pad broja uzročnih slučajeva, ali promjena u listopadu bilježi prosječni porast sudara od 5,1 posto. Statistika u Hrvatskoj nam je u posljednjih nekoliko godina pokazala kako je u prvom tjednu nakon prebacivanja na zimsko računanje vremena zabilježeno nekoliko teških prometnih nesreća s više od poginulih.

Je li problem u poremećenom bioritmu ili nečem drugom? Moramo reći kako su u Hrvatskoj brojke stradalih manje iz godine u godinu, i da kod nas nije provedeno detaljnije istraživanje o utjecaju mraka i promjene sata na vozače. Iz MUP-a su nam kratko odgovorili kako ne raspolažu takvom analizom te nas uputili na dostupne statističke podatke i Biltene o sigurnosti cestovnog prometa. Brojke kažu kako ide na bolje od 1979. godine kad je zabilježeno 1605 poginulih. To je bila stopa od 34 poginula na sto tisuća stanovnika. Danas je taj broj smanjen na 7,7 poginulih na sto tisuća stanovnika.

Kao najčešći razlog za pomicanje sata navodila se želja za većom efikasnošću radne populacije, no pokazalo se da promjena izaziva i brojne probleme. Razlozi za protivljenje promjeni, uglavnom oni koji predstavljaju interese poljoprivrednika i poštara, nebitni su i zastarjeli.

Uostalom, tehnologija uzgoja uvelike se poboljšava, a poštanske isporuke odvijaju se tijekom dana, a ne samo u ranim jutarnjim satima. Također, prema istraživanjima, više od osam od 10 (83%) profesionalnih vozača osjeća se umornije u jesen i zimu u odnosu na ljeto, a 45% priznaje da više pati od slabog raspoloženja u mračnijim, hladnijim zimskim mjesecima.

Kao rezultat tamnijih dana, 40% vozača kombija izjavilo je da pati od umora, a gotovo polovica priznala da je gotovo zaspala za volanom (48%). Skoro svaki treći (30%) rekao je da pati od simptoma sličnih zimskim afektivnim poremećajima. Rezultati su pokazali i značajnu razliku između onih koji provode više vremena na putu, pri čemu se 61% onih koji provode više od 50 sati radnog tjedna u vozilu osjećaju umornije zimi, u odnosu na 41% onih koji rade između 15 godina i 20 sati tjedno. Najčešća metoda za ublažavanje umora tijekom vožnje je stanka, a 62% kaže da je to ono što čine. Druga najčešća tehnika bilo je spuštanje prozora (58%).

Iako se nitko ne treba bojati voziti tijekom zimskog mraka ujutro ili navečer, to je ipak nešto što treba razmotriti prije nego što krenete na put. Dodajmo i kako tijekom zime vozači imaju 20 posto veću šansu sudjelovanja u prometnoj nesreći. Specijalist obiteljske medicine Mithad Čerimagić, dr.med. nam je na naš upit rekao kako u zimsko vrijeme, pogotovo nakon što se sat vrati unatrag, pojedinci mogu biti malo nervozniji jer imaju osjećaj da im vrijeme brzo leti. Također, neki spominju i probleme sa snom, što je razumljivo kad je promjenom vremena poremećen bioritam. Zato moramo imati na umu kako su prometne nesreće i nadalje ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj.

Prije 53 godine britanska Vlada je provela trogodišnji eksperiment koji je spasio stotine života, pomjerivši sat naprijed u ožujku 1968. i ne vraćajući ga natrag sve do listopada 1971. godine. Tijekom eksperimenta prikupljene su brojke žrtava na cesti tijekom jutra (7-10 ujutro) i popodne (4-7 sati) u dvije zime prije isprobavanja (1966./67. I 1967./1968.) i u prve dvije zime gdje se zadržalo ljetno vrijeme.

Podaci otkrivaju kako je tijekom zima 1968./69. i 1969./70. zabilježeno smanjenje broja stradalih od 11,7% u odnosu na prethodne dvije godine. Iz tog eksperimenta u konačnici su saznali kako se mogu smanjiti nesreće, posebno one koji uključuju djecu pješake, u ranim popodnevnim i večernjim satima tijekom cijele godine.

U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011. – 2020.) ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 3 324osoba, a 144 708 osoba je ozlijeđeno. U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba, što je brojka koju smo u ovoj godini pretekli već sredinom listopada. Na žalost, promjenu sata i zimsko vrijeme Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine uopće ne spominje, već je uvijek kriv vozač. Strana iskustva krivnju u gotovo jednakom postotku dijele na vozača, automobil i cestovnu infrastrukturu.

Vjekoslav Crnković, instruktor u autoškoli Učilište za cestovni promet kaže kako moramo imati na umu koje su „četiri ubojice u prometu“ – brzina, alkohol, pojas i mobitel. Dodaje kako je svakako ljepše voziti ljeti, a dolaskom jeseni sunce je dosta nisko i još prije zalaska može zaslijepiti vozače. Problem je i što se svi nekud žure, pogotovo nakon posla, već je zašlo sunce i nervozniji su. A za volanom to može biti formula za katastrofu. Zato, budimo strpljiviji, oprezniji i izdržimo do proljeća.