Međunarodni panel stručnjaka za automatiziranu i povezanu vožnju pri Ekonomskoj komisiji UN-a (UNECE) pristao je povećati maksimalnu brzinu za autonomnu vožnju u određenim prometnim situacijama sa 60 na 130 kilometara na sat.

Računalno upravljani automobili uskoro bi se mogli kretati većim brzinama, na primjer autocestama. Ekonomska komisija UN-a pristala je na povećanje brzine, pa automobili u određenim situacijama moći autonomno voziti 130 kilometara na sat. Kako je izvijestila UNECE u Ženevi, to tijelo UN-a daje zeleno svjetlo za izmjene propozicija za autonomnu/automatiziranu vožnju u bliskoj budućnosti, te dodaju kako uz povećanje brzine treba dopustiti i mogućnost autonomne promjene trake.

Prijedlog još treba odobriti UNECE Svjetski forum za usklađivanje propisa o vozilima, koji će se sastati od 21. do 24. lipnja. Pristanak se smatra formalnošću, a Pravilo bi tada stupilo na snagu nakon otprilike šest mjeseci. Više od 50 zemalja diljem svijeta dio je sporazuma, uključujući zemlje EU. SAD, Kina i drugi reguliraju autonomnu vožnju prema vlastitim standardima.

“EU je već signalizirao u radnoj skupini da želi implementirati novu odredbu”, rekao je Francois Guichard, tajnik stručnog povjerenstva. “Moguće je da će vozači moći voziti takve automobile već za godinu ili dvije”, dodaje. U Njemačkoj je Mercedes-Benz prvi proizvođač koji je krenuo s automobilom koji može povremeno autonomno voziti do brzine od 60 kilometara na sat – i također preuzima odgovornost za vrijeme kada automobil samostalno vozi umjesto vozača. Prema uobičajenoj klasifikaciji, ovo je razina 3 za autonomnu vožnju.

Pomoćnici u vožnji, gdje je još uvijek odgovoran čovjek, još uvijek potpadaju pod razinu 2. Mercedes želi na ljeto isporučiti prva naručena vozila sa sustavom “Drive Pilot”. Takav automobil Honda ima i na tržištu u Japanu. Kako je objasnio glasnogovornik Mercedesa, prilagodba pravilima UN-a u osnovi bi značila da bi se sustav razine 3 za brzine veće od 60 kilometara na sat mogao ponuditi i na međunarodnim tržištima.

Međutim, nacionalni zakoni o cestovnom prometu također moraju dopustiti rad odgovarajućeg sustava, koji je u Njemačkoj u konačnici certificiran od strane Saveznog ureda za motorna vozila (KBA). Mercedes je dizajnirao arhitekturu sustava na takav način da se rasponi brzina mogu postupno širiti. U Njemačkoj je, primjerice, automatizirana vožnja dosad bila ograničena na određene prometne situacije na Autobahnu, poput prometnih gužvi.

U kritičnim situacijama kao što su tuneli ili kada postoji opasnost od crnog leda, što automobili automatski detektiraju pomoću kamera i senzora, vozači bi bili upozoreni i autonomna vožnja bi bila obustavljena. U SAD-u, međutim, neke države poput Kalifornije i Arizone također dopuštaju rad autonomnih vozila na cesti – ne samo na testnoj osnovi, već i kao komercijalne robotaxi usluge s određenim i strogim ograničenjima.