Zbog visokih cijena goriva vožnja je postala pravi luksuz. Građani su ogorčeni jer svojim prihodima ne mogu pratiti takav rast cijena. Pitaju se zašto odgovorni ne poduzmu konkretne korake da se prekine taj negativan trend?

Prema „Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata“ cijene nafte utvrđuju se u skladu s uvjetima na tržištu. Ministar pravilnikom propisuje način utvrđivanja objave i primjene najviše razine cijena naftnih derivata. U izračun ulazi cijena naftnih derivata na tržištu Mediterana, devizni tečaj, premija energetskog subjekta, sredstva koja se izdvajaju za financiranje rada Agencije za obavezne zalihe nafte, te naknade i porezi.

Prema objašnjenju Ministarstva gospodarstva 20 lipa izdvaja se za financiranje Agencije i naknadu za biogorivo, 60 lipa odlazi na Hrvatske ceste, a isto toliko izdvaja se i za Hrvatske autoceste. Na trošarine otpada  1,65 kuna kao posebnog poreza, na koji  država obračuna još PDV od 25 posto, što je zapravo porez na porez ,a tome se pribraja i PDV na proizvodnu cijenu.

Znači, cijena derivata sudjeluje u cijeni  goriva s oko 52,5 posto, dok davanja državi iznose čak 47,5 posto. Prema ovome Vlada može utjecati na cijene goriva, ponajprije smanjenjem trošarina. Međutim, u ovom trenutku to nije realno jer u proračunu nema dovoljno novca, pa bi smanjenje trošarina zapravo značilo manje novca za nešto drugo, poput plaća u školstvu, upozoravaju stručnjaci.

Ono što također izaziva ogorčenje kod građana, jest pitanje kako je moguće da je 2008. godine kad je cijena nafte po barelu dosegla svoj vrhuncac, gorivo bilo jeftinije nego sada, kad je cijena na svjetskom tržištu niža? Usporedbe radi, cijena Eurosupera 95 bila je 6,62 kune, a danas je 11,22 kune po litri. Problem je u tome što se u Hrvatskoj cijena derivata ne formira na temelju cijene barela, nego prema cijeni derivata na mediteranskom tržištu, a mi kao mala zemlja nemamo dovoljno mogućnosti ni unutarnjih zaliha da se suprostavimo divljanju tih cijena.

Iako se kao glavni krivac tako visokih cijena goriva na svjetskom tržištu često uzima složena vojno-politička situacija na Srednjem Istoku, koji posjeduje 65 posto svih rezervi nafte, cijenu „pumpaju“ špekulanti, banke, veliki investicijski fondovi, koji kupuju naftu a, potom je preprodaju po većoj cijeni.

Potaknuti  lošom situacijom, građani koji žive bilzu granice sa Bosnom i Hercegovinom, sve češće odlaze napuniti rezervoare svojih automobila na njihove benzinske crpke. Tako će kod njih za litru motornog benzina 98 platiti 9,78 kuna, a kod nas 11,71 kunu, što se svakako isplati. Pogledajte cijene goriva u Hrvatskoj i Europi

TEKST: Ivan “IGloo” Gluhak