WLTP, ispitivanja, Države, uredbe ili “Laži, laži, laži me”
Iako nisam fan Alkinog “glazbenog” opusa, ne mogu reći da ovaj pjesmuljak iz naslova nije primjenjiv na svijet u kojem živimo. Pogotovo u sferama auto-industrije i pravila oko kojih se unutar te domene brine EUnija i lijepa nam naša njome predsjedavajuća Hrvatska.
Europa svako malo izmisli neko veselje u obliku uredbe, pravilnika ili zakona. I svega se toga svi mi na ovaj ili onaj način moramo pridržavati. To smo potpisali na referendumu, izjasnili se “za” članstvo u EUniji i to je u pravilu to. Naravno da nas samim time za rukave vuku i propisani zakoni koji unutar EUnije vrijede, ali ako samo malčice uđemo u dubiozu oko nekih pravila i regula vezanih uz auto-industriju, jako brzo dolazimo do jednog poprilično velikog problema o kojem nitko ne priča previše. Problem je u najkraćim crtama sveden na manipulacije s podacima i lažiranje istih, a u centru cijele te priče stoje zakoni i pravila s jedne strane, te proizvođači automobila s one druge. I to ne samo na prostoru Unije, već i na globalnom planu.
Problematika br. 1 – NEDC
Znate li što je to NEDC? Vjerojatno znate, ali za one u zadnjem redu recimo da bi prijevod te skraćenice s engleskog “New European Driving Cycle” na domaći nam jezik glasio ovako: Novi Europski Vozni Ciklus. I sve to samo po sebi naravno ne govori ništa.
NEDC je ukratko forma testiranja automobila u smislu potrošnje goriva i razbacivanja zločestih čestica CO2 u atmosferu. Mjerenja koja se vrše po ovom principu sadrže nekoliko kategorija, a u obzir se uzimaju parametri poput temperature pri kretanju, trajanja i duljine ciklusa testiranja, udio vremena mirovanja automobila, brzina, pogonska snaga i utjecaj dodatne opreme, odnosno klima-uređaja, te otpor kotrljanja. I sve se to koristi kao simulacija stvarnog svijeta u kojem se automobili iz dana u dan kreću i zagađuju atmosferu, stvaraju ozonske rupe i ubijaju medvjede i djetliće.
Uglavnom, kako je za vrijeme vladavine NEDC-a među aktualnostima bilo raznoraznih afera i muljaža s testiranjima automobila, tako je od 1. rujna 2017. godine pokrenuta priča oko ukidanja NEDC-a i zamjenu istog s drugim (i navodno realnijim, točnijim i sveobuhvatnijim) načinom ispitivanja potrošnje goriva i ispušnih plinova pod (skraćenim) nazivom WLTP.
E sad… Što je to WLTP i čemu zapravo služi?
Ako bismo i opet secirali skraćenice, WLTP znači “Worldwide Harmonized Light Vehicles Test Procedures”, odnosno u prijevodu na jezik naš svagdašnji, Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila. To je ukratko složeniji, jasniji, konkretniji i precizniji postupak ispitivanja. A to je u svakom slučaju super. Ideja je bila oplemeniti NEDS i donijeti neke nove parametre, ali se i poigrati s nekim postojećima, kako bi se dobila što je moguće realnija slika oko onoga što se testira, te kako bi zakonodavstvo moglo što je jasnije moguće obrazložiti koga sve i zašto sankcionira zbog ekologije i svega onog što se uz nju veže.
WLTP uz posebnu napomenu koja kaže kako „opcijska oprema također utječe na podatke utvrđene primjenom WLTP voznog ciklusa“ uzima u obzir sljedeće:
– Realniju voznu dinamiku i vanjske temperature
– Veću udaljenost ispitivanja
– Veće prosječne i maksimalne brzine
– Manja vremena zaustavljanja
– Više kočenja i ubrzavanja
Odnosno u prijevodu sve ono što je potrebno da bi se dobila najrealnija moguća slika na ogromnom uzorku i na globalnoj skali.
A gdje smo mi u cijeloj priči?
Naravno da su naše gore listovi poput drugih članica pod okriljem najplavije zastave na svijetu i inih drugih morali smisliti svoju verziju cijele priče. Stoga su poput gomile Prof. Baltazara mislili, mislili, mislili…i na kraju smislili. I tada je (samo dvije godine kasnije) u ožujku 2019. godine smišljen tzv. “Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila dostupnih za kupovinu u republici hrvatskoj u 2019. godini” koji u sklopu jednog od mnogobrojnih uvoda kaže ovako:
“Radi postizanja boljih načina određivanja razine emisija onečišćivača i CO2 iz vozila te potrošnje goriva, Europska unija postupno od 2017. do 2020. godine mijenja ispitni regulatorni postupak za vozila tako što s NEDC sustava testiranja vozila (New European Driving Cycle) prelazi na WLTP sustav testiranja vozila (Worldwide harmonized light vehicles test procedures), koji je stroži i precizniji ispitni postupak od NEDC sustava, te daje realističnije vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva vozila”.
Novi WLTP vozni ciklus uzima u obzir situacije koje su bliže svakodnevnom životu u usporedbi s NEDC standardom. Omogućuje vam bolju procjenu svakodnevne potrošnje. I služi kako bi se prikazali realniji podaci o potrošnji goriva.
Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP) uveden je 1. rujna 2017. za nove tipove vozila. Dvanaest mjeseci kasnije postao je obvezujući za sve osobne automobile zamijenivši ranije korišteni Novi europski vozni ciklus (NEDC). Iako još uvijek laboratorijsko ispitivanje, WLTP je uveden kako bi kupci dobili podatke o potrošnji goriva koji bolje odražavaju ponašanje u stvarnim uvjetima vožnje i kako bi se poboljšala transparentnost.
WLTP ispitni postupak uvodi se postupno: od 1. rujna 2017. za određena osobna vozila i od 1. rujna 2018. godine za nova osobna vozila. Donošenjem Uredbe (EU) 2017/1152 o utvrđivanju metodologije za određivanje korelacijskih parametara nužnih za uzimanje u obzir promjene regulatornog ispitnog postupka u pogledu lakih gospodarskih vozila, od 1. rujna 2018. godine mjerenja emisija CO2 i potrošnje goriva za sva nova vozila izvršavaju se prema WLTP-ovom ispitnom ciklusu, a od 1. siječnja 2019. godine države članice Europske unije trebaju za izvješćivanje potrošača upotrebljavati samo vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 prema WLTP sustavu testiranja. Dobiveni podaci se koreliraju u vrijednosti emisija prema NEDC sustavu testiranja vozila. Kako su WLTP ispitnim postupkom uvedeni stroži ispitni uvjeti i dobivaju se realnije vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 , koji bolje odgovaraju suvremenim uvjetima vožnje i tehnologijama u vozilima, ovako dobivene vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 su u prosjeku za sve modele i tipove vozila više od onih dobivenih prijašnjim NEDC sustavom testiranja vozila”.
Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila dostupnih za kupovinu u republici hrvatskoj u 2019. godini kaže i ovo:
“Kako bi mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova bile učinkovite, potrebno je potencijalne kupce novih vozila potanko obavješćivati. Zbog toga već od 1999. godine u Europskoj uniji postoji obveza označavanja ekonomičnosti potrošnje vozila i emisija CO2 iz novih putničkih vozila. U skladu s Pravilnikom o dostupnosti podataka o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila (NN 7/15) u Republici Hrvatskoj svaki dobavljač novih osobnih vozila namijenjenih prodaji na svakom prodajnom mjestu, uključujući i promidžbene sajmove, mora osigurati podatke o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama ugljikova dioksida.
Od 1. rujna 2017. godine određena se nova vozila homologiraju primjenom Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), novog i realnijeg ispitnog postupka za mjerenja potrošnje goriva i emisija CO2 . Od 1. rujna 2018. godine WLTP je potpuno zamijenio ispitni postupak Novi europski vozni ciklus (NEDC). Vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 izmjerene WLTP-om često su više od vrijednosti izmjerenih NEDC-om, jer su ispitni uvjeti sličniji stvarnima”.
Dakle, i mi imamo konja za utrku. Jer u protivnom “naši” zakonodavci ne bi mogli svako malo “postrožiti” zakone i pravilnike koji se tiču kupnje novih i polovnih automobila. A to bi pak bilo užasno, jer kako nam je svima dobro poznato, opresija je isto toliko bitna kao i ostavljanje mjesta za opcije s kojima će dotična opresija kad-tad biti potpuna.
A u čemu su razlike između NEDC-a i WLTP-a?
U pravilu je stvar u finesama, tj. u prilagođavanju nekih parametara “stvarnog svijeta”. No kako bih to što je bolje moguće ilustrirao, evo o kojim je konkretno parametrima i prilagodbama riječ:
| NEDC: | WLTP: | |
|---|---|---|
| Temperatura pokretanja: | 20-30 stupnjeva (C) | 14 stupnjeva (C) |
| Trajanje ciklusa: | 20 minuta | 30 minuta |
| Udio vremena mirovanja: | 25% | 13% |
| Duljina ciklusa: | 11 kilometara | 23 kilometara |
| Prosječna brzina: | 34 km/h | 46,6 km/h |
| Maksimalna brzina: | 121 km/h | 131 km/h |
| Prosječna pogonska snaga: | 4 kW | 7 kW |
| Maksimalna pogonska snaga: | 34 kW | 47 kW |
| Utjecaj dodatne opreme: | Ne mjeri se | Mjeri se utjecaj |
| Masa vozila: | Ne mjeri se | Mjeri se utjecaj uz usporedbu specifikacija |
| Aerodinamika vozila: | Ne mjeri se | Mjeri se utjecaj uz usporedbu specifikacija |
| Utjecaj klima-uređaja: | Ne mjeri se | Mjeri se utjecaj (sa i bez upaljenog klima-uređaja) |
| Utjecaj otpora kotrljanja: | Mjeri se | Mjeri se utjecaj |
Predstavlja li WLTP onda idilu?
Pa zapravo i ne baš. Jer usprkos nastojanjima od strane zakonodavnih tijela i ekipe u kutama da stvore nešto korisno, hvale vrijedno i otporno na sve i svašta, cijela ova mjeriteljska priča s elementima znanstvene fantastike zapravo je uzaludna. A i vrijeđa inteligenciju, ako ćemo iskreno.
Svi mi znamo da automobili troše gorivo. Znamo i da je iskoristivost tog goriva relativno mala, a znamo i da limitacije današnje tehnologije vezano uz “klasične” motore već odavno postoje. I nemoguće ih je anulirati, koliko god se auto-industrija u tome trudila. Pa kad je već tome tako, onda stvarno ispada nepotrebnim i glupim suočavati se s floskulama i lažima kakve se danas unutar domene svijeta automobila serviraju na dnevnoj bazi.
Današnje automobile mediji idealiziraju, jer od toga imaju koristi. Odjeli marketinga također prikazuju idealnu sliku u sklopu reklama, pa svaki od automobila ima ogromne kotače, zatamnjena stakla i praktički je spojen s podom, što u realnosti definitivno nije tako. Sami proizvođači automobila također muljaju, te unutar opisa pojedinih specifikacija svojih modela navode apsolutne nebuloze. A da stvar bude bolja, gore navedeni Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila dostupnih za kupovinu u republici hrvatskoj u 2019. godini sve to skupa zakonski opravdava.
Naime, na kraju Vodiča o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila dostupnih za kupovinu u Republici Hrvatskoj u 2019. godini stoji nekolicina tablica. U sklopu tih se tablica nalaze proizvođači i modeli, vrste motora, te njihova potrošnja goriva i faktor zagađenja. No kako ne bih baš odmah po tko zna koji puta ispadao nabrijanim mrziteljem svega i svačega, eto vam cijenjeni čitatelji nekoliko primjera izvučenih iz tablice, pa pokušajte vidjeti gdje se muljaže nalaze i koliko ih ima:
| Proizvođač | Tip i model | Vrsta pogona | Gradska vožnja | Izvan grada | Kombinirano | Emisija CO2** g/km |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Abarth | 500 595C Competizione TCT 132kW E6D | B | 6,7 | 153 | ||
| Alfa Romeo | Giulia QV 2.9 V6 E6D | B | 9,2 | 212 | ||
| Alfa Romeo | Stelvio QV 2.9 V6 E6D | B | 9,8 | 227 | ||
| Audi | A8 50 TDI quattro Tiptronic 4N203A F8 | D | 6,2 | 5,1 | 5,5 | 144 |
| Audi | SQ7 4MBSU1 4L | D | 8,4 | 6,5 | 7,2 | 189 |
| BMW | M5 Competition F5LM JF01 DAW5E0V0 | B | 15,198 – 14,465 | 8,072 – 8,707 | 10,693 – 10,825 | 243 – 246 |
| BMW | M850i xDrive G8C FY41 DAW40000 | B | 12,904 – 13,667 | 7,836 – 8,156 | 9,7 – 10,183 | 221 – 232 |
| BMW | X7 xDrive40i G7X CW21 DAW7091E | B | 10,598 – 10,303 | 7,535 – 8,268 | 8,657 – 9,017 | 197,5 – 205,7 |
| Ford | Mustang 5.0 L ; 331.00 kW; Euro 6 AG; 5.0 L kupe automatik | B | 11,4 – 11,8 | 9,2 – 9,7 | 11,3 – 11,9 | 258 – 270 |
| Honda | Civic 2.0 i-VTEC Type R GT 19YM | B | 9,1 | 7,1 | 7,8 | 178 |
| Jeep | Grand Cherokee SRT 6.4 V8 E6D | B | 14,6 | 338 | ||
| KIA | Stinger / 3.3 / T / AUT. CK | B | 14,3 | 8,3 | 10,5 | 240 |
| Lexus | RC-F 5,0 A/T | B | 16,1 | 7,8 | 10,8 | 258 |
| Mercedes-Benz (AMG) | Mercedes-AMG SL 63 aut. mjenjač | B | 15 | 9,6 | 11,6 | 264 |
| Mercedes-Benz (AMG) | Mercedes-AMG G 63 aut. mjenjač | B | 16,5 | 11,1 | 13,1 | 299 |
| Mercedes-Benz (Maybach) | Mercedes-Maybach S 560 aut. mjenjač | B | 14,4 – 13,5 | 8,1 – 7,6 | 10,1 | 231-230 |
| Mini | Cooper S FML4 XU91 DHW5R7LW | B | 8,393 – 8,462 | 5,184 – 5,501 | 6,37 – 6,589 | 145 – 150 |
| Porsche | 982 Cayman I PDK Coupe | B | 10,5 | 6,4 | 7,9 | 180 |
| Porsche | E3 Cayenne Turbo I TT8 SUV | B | 14,8 | 9,4 | 11,4 | 261 |
| Porsche | 992 C4 S Coupe I PDK Coupe | B | 11,1 | 7,8 | 9 | 206 |
| Seat | Leon ST 2.0 TSI 213kW DSG Cupra 5F868ZKA | B | 8,6 | 5,4 | 6,5 | 149 |
| Suzuki | Swift Sport 1,4 TURBO | B | 6,8 | 4,8 | 5,6 | 125 |
| Škoda | Superb L & K 2.0 TSI 4×4 DSG 3V35VZ01 3T | B | 8,9 | 6 | 7,1 | 161 |
| Toyota | GT86 2,0 D-4S BOXER 6 A/T x | B | 9,6 | 5,7 | 7,1 | 183 |
| Volkswagen | Golf 2.0 TDI DSG R-Line AU BQ136ZRL | D | 5,2 | 3,9 | 4,4 | 116 |
Navedeni izvori podataka za vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisiji CO2 iz te službene tablice su:
Autocommerce Hrvatska d.o.o., Kovinska ulica 22, Zagreb
C Automobil Import d.o.o., Kovinska ulica 5, Zagreb
Grand Dalewest d.o.o., Ljubljanska avenija 4, Zagreb
Hyundai Hrvatska d.o.o., Zagrebačka cesta 33, Sesvete-Zagreb
KMAG d.o.o., Gornjostupnička 18j, Zagreb – Gornji Stupnik
LMG Autokuća d.o.o., Velikogorička 18A, Vukovina
Magyar Suzuki Zrt., Podružnica Zagreb
Mazda Motor Croatia d.o.o., Hektorovićeva ulica 2, Zagreb
P Automobil Import d.o.o., Kovinska ulica 5, Zagreb
P.S.C. Zagreb d.o.o., Capraška 3, Zagreb
Porsche Croatia d.o.o., Miroslava Miholića 2, Zagreb
Porsche Inter Auto d.o.o., Velimira Škorpika 21-23, Zagreb
Renault-Nissan Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 47, Zagreb
Ruting d.o.o., Franje Čandeka 44, 51000 Rijeka
Star Import d.o.o., Kovinska ulica 5, Zagreb
Subaru Italia S.p.A., Via Montefeltro 6/A, 20156 Milano
Tomić & Co. d.o.o., Folnegovićeva 12, Zagreb
Toyota Croatia d.o.o., Bani 110, Zagreb
VCAG d.o.o., Leskoškova 2, Ljubljana, Slovenija
Pa sad vi meni recite tko je tu lud. Jer netko definitivno jest.
Nebuloze…
Svakome od nas kome je ikada u ruke pao neki već u tvorničkom stanju naturpijani automobil, itekako je jasno da potrošnja goriva predstavlja poprilično sklisko tlo. Jer iako se neki kunu kako im npr. BMW M3 na 100 km u gradu troši 10-11 litara benzina, u pravilu se takva izjava može okarakterizirati tek kao notorna glupost. Ili pak ne, ali u tom slučaju čovjek sjedi u nepomičnom automobilu i za volanom ispušta zvukove “brrr-brrr-brrr”.
Mislim, očekivati od automobila s 400 i više konja da troši 10-11 litara gradske vožnje općenito graniči sa zdravim razumom. A izreći takvog što u javnosti zaslužuje ogromne količine smijeha, jer to jednostavno nije istina. No kako ne pričati takve gluposti, kad s jedne strane ljudska sujeta ima potrebu braniti utrošenu količinu novaca i opravdavati odabir automobila, dok s one druge raznorazne gluposti na svojim službenim stranicama navode i proizvođači.
Istražujući priču oko NEDC-a i WLTP-a, trendove koji su do ovih ispitivanja doveli i sve ostale bitnije ili manje bitne faktore u ovoj priči, moram priznati da sam se nekoliko puta iznenadio. I to jako neugodno. Jer ne samo da ova ispitivanja s realnim svijetom imaju veze poput npr. prosječnog domaćeg političara s pojmom “poštenje”, već i na stranicama MUP-a u sklopu gore navedenog službenog pravilnika pod nazivom „Vodič o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih osobnih vozila dostupnih za kupovinu u republici hrvatskoj u 2019. godini“ stoje tablice s podacima o potrošnji goriva koji nemaju veze s mozgom. A da stvar bude bolja, proizvođači automobila sve te nebulozne brojke itekako rado ističu na svojim službenim internetskim stranicama.
Naime, ako vas bespuća Interneta odvedu na Porscheove stranice i za oko vam zapne “najluđi” i “najbrži ikada proizvedeni Porsche”, obratite pažnju na potrošnju goriva ovog tehno-monstruma iz Zuffenhausena. Jer dotični cestovni ubojica do “stotke” stiže za 2,8 sekundi i bez ikakvog problema vozaču razmješta organe do preko 300 km/h. No ako ste kojim slučajem pomislili kako je divljaštvo jedina odlika ovog automobila, očito ste se (poput mene) prevarili. Jer Porsche 911 GT2 RS zajedno sa svojih 700 konja troši 11,8 litara na 100 kilometara, dok u atmosferu ispušta 269 g/km CO2. Dakle, divljanje po cesti nikada nije bilo jeftinije, jer na svijetu postoje i upaljači koji troše manje goriva od ovog automobila.
Ista je priča i s Audijevim modelom RS7 Sportback. Jer ako ste kojim slučajem pomislili nešto poput “Sviđa mi se Audijeva “sedmica”, ali kupit ću Diesel, jer ovaj puno troši” i opet ste bili u krivu. Audi RS7 Sportback zapravo je apsolutno ekonomičan automobil koji usprkos ovećem V8-motoru s dva respiratorna pomagala u obliku Turbo-punjača, četiri litre zapremine i 600 konja s kojima se pogone svi kotači, troši tek 11,4-11,6 litara na 100 kilometara.
BMW također funkcionira na manje-više istom principu, jer vjerovali ili ne, model X5M Competition zajedno sa svojih 600+ konja, četiri ogromna pogonska kotača i 2380 kg ukupne težine troši između 12,8 i 13 litara goriva na 100 kilometara. Tvornički podatak. Majkemi.
Ista je priča gdje god se okrenuli, jer npr. Renault Megane R.S. prema informacijama na Renaultovim službenim stranicama troši “od 6,9 litara na 100 kilometara”, dok npr. Toyota GT86 kao presladak automobil s nazivno žednim Boxer-motorom troši tek 7,1, odnosno 7,8 litara na 100 kilometara ako se radi o verziji s ručnim mjenjačem. Dakle, sve redom neki ekonomični automobili koji pod poklopcem motora imaju 200, 300, 600 i 700 konja, pa mi zapravo nije jasno čemu kupovati “štedljivi” Diesel, kad svi ti brzi i posebni pripadnici automobilske kaste tako malo troše.
I što na kraju zaključiti?
Najbolje je zaključke izreći direktno i sa što je manje moguće okolišanja: Nema sumnje u plemenite namjere i želje čovječanstva da konačno stvori planetu na kakvoj želimo živjeti. Ali usprkos tome NEDC nema veze s mozgom. Ali nema ni WLTP. Sve su to testiranja u laboratoriju i s unaprijed određenim parametrima na koje utječu ljudi u kutama, a ne Majka priroda. Samim time ne trebaju čuditi ovako (najblaže rečeno) “optimistični” rezultati u smislu potrošnje goriva. Ali recimo da vrijedi priznati svim tim ljudima da se barem trude – iako zapravo stvaraju znanstvenu fantastiku, a ne realnost baziranu na testiranjima u “kontroliranim uvjetima”.
Proizvođači automobila u svemu tome na prvi pogled možda i nemaju nikakvu krivicu, jer samo iznose ono što se po NEDC-u i WLTP-u izmjerilo. No kako smatram da je prešutjeti ili ponoviti laž isto kao i samoinicijativno lagati, naravno da oko svega ovoga i u proizvođače automobila treba uperiti prstom. Mediji također većinom sve to samo šutke potvrđuju. Pogotovo u našim krajevima gdje prosječni auto-novinar ustupa vlastite bubrege, ne bi li dobio neki automobil zajedno s karticom za gorivo na korištenje tjedan dana ili dva. Proizvođači to naravno jako dobro znaju, pa između redaka često uvjetuju što se i kako o njihovim modelima mora pisati, jer u protivnom spomenuti prosječni auto-novinar na posao dolazi pješke. Ili još gore – o svom trošku, odnosno sa svojim automobilom.
Uglavnom, kada sve te dijelove priče posložimo u jednu veliku cjelinu, zapravo dobivamo jedan veliki simbiotski krug, gdje ruka ruku mije i gdje usprkos besmislicama i muljažama sve zajedno nekako i dalje opstaje.
NEDC je bivši sustav od kojeg su se poput komunizma u Hrvata odmaknuli svi oni vezani uz auto-industriju, zagađenje i ostale problematike sutrašnjosti. Zato je na snagu poput viteza u sjajnom oklopu stupio WLTP. I tako će biti do momenta kada netko opet ne uzgoji sivu stanicu viška, te krene unutar laboratorija izmišljati neku novu simulaciju realnosti. Tada će WLTP poput NEDC-a otići tiho u noć i za sobom ostaviti smiješnu stranu cijele ove priče o mjerenjima, ispitivanjima i uvredama za intelekt. A muljaže i krajnje nelogični (da ne kažem lažni) navodi oko potrošnje goriva koje ionako nitko ne provjerava i dalje će ostati među nama.
I tako u krug.
Zahvaljujem na pažnji i do čitanja.
