7 zimskih automobilskih mitova: koji su istiniti, a koji ne?
Krajnji je trenutak da se obračunamo s nekim od zimskih mitova koji kruže među vozačima. Mitovi se odnose na relativno blage zime našeg podneblja, a ne na ekstremne minuse koji vladaju npr., u Sibiru, na Aljasci, u Kanadi i slično, gdje vrijede neka druga pravila.
Naime, iako su neke od ovih stvari nekoć vrijedile, u suvremenim automobilima (novijeg godišta) ne morate brinuti o njima. Premda iskusniji vozači s povećim stažem imaju “veliko znanje”, ne treba zanemariti ni napredovanje tehnologije pa tako i velike tajne malih majstora odlaze u povijest.
1. Kad je temperatura ispod nule, hladnjak treba prekriti kartonom
Kartoni, gumene/plastične rolete i slična pomagala su zaista bili učinkovit dio dodatne opreme kod starih automobila. Takvi tretmani su nekoć imali smisla, ali u starim automobilima i kamionima sa stalno pogonjenim ventilatorom (preko remenice), termostatima koji su nedovoljno zatvarali protok rashladne tekućine ili su bili probušeni/uklonjeni da motor ne “zakuha” po ljetnim vrućinama. Uz navedeno možemo dodati gotovo standardni propuh u kabini i neučinkovit sustav grijanja. No, činjenica je da su danas takvi automobili rijetkost i da ih uglavnom možete naći u muzejima, kod kolekcionara ili na odlagalištima, dok moderni automobili ne trebaju takav komad “dodatne” opreme.
Zašto? Odgovor je jednostavan: tekućina za hlađenje cirkulira tzv. malu cirkulaciju prije nego što temperatura dosegne približno 70° C. To znači da ne prolazi kroz radijator do tog vremena. U slučaju da termostat dobro zatvara na niskim temperaturama i počne propuštati iznad 70° C, nema nikakve potrebe za pokrivanje radijatora, dapače, to se ni ne preporučuje!
2. Preporučuje se dodati benzin ili etanol u dizelska vozila.
Ovo je još jedan mit koji je nekoć imao opravdanje, ali je danas čak i opasan za moderne motore. Dok je dodavanje male količine benzina ili denaturiranog alkohola u spremnik u slučaju starijih konstrukcija donosilo željeni učinak, u modernim motorima s izravnim ubrizgavanjem goriva može nanijeti veliku štetu. Stoga, zapamtite da bilo kakvi eksperimenti ove vrste ozbiljno ugrožava trajnost vašeg motora i stanje na vašem bankovnom računu.
3. Zagrijavanje motora prije pokretanja.
To je još jedan mit. Stručnjaci su suglasni da je najbolji način za pokretanje automobila zimi, pričekati nekoliko sekundi nakon pokretanja motora i onda glatko krenuti. Motor koji radi pod opterećenjem jednostavno se sam zagrijava brže.
Međutim, ne zaboravite izbjegavati prevelike brzine neposredno nakon pokretanja. Naime, motor se najčešće prilagođava vožnji pri niskim temperaturama, stoga, vozite umjerenom brzinom.
4. Bolje zimske gume treba staviti na prednju osovinu.
Tema za tribinu. Najbolje je da su na obje osovine relativno dobre gume, no ako već morate odabrati, stručnjaci jasno savjetuju instaliranje boljeg para guma na stražnju osovinu. Radi se, naime, o otpornosti na klizanje, jer je gubitak gripa na prednjim kotačima lakše kontrolirati, nego gubitak istoga na stražnjim. Ovaj savjet se odnosi na “obične” vozače koji su velika većina na prometnicama.
5. Skuplji dizel je otporniji na zamrzavanje
Ovo je doista istina.
Prema standardima, dizelsko gorivo bi trebalo moći izdržati do -20° C. Ispod ove temperature bi se parafin mogao početi kristalizirati što će blokirati filtar za gorivo. A proizvođači premium dizel goriva izjavljuju da njihovi proizvodi mogu izdržati čak i ispod -30° C.
6. Ako po zimi automobil parkirate u garaži, on neće zahrđati.
Nažalost, ovo ne samo da nije istina, već je upravo suprotno, osobito ako tijekom dana vozite po ulicama na kojima se snijeg miješa sa soli s kojom se one posipaju, a navečer parkirate automobil u garažu u kojoj je temperatura iznad nule.
Naime, snijeg pomiješan sa soli se u takvim uvjetima pretvara u slanu bljuzgu koja napada sve izložene dijelove. Dakle, paradoksalno, automobili koji se redovito koriste i zimi spremaju u toplu garažu, izloženiji su koroziji od onih parkiranih na cesti.
7. Zimi ne trebate klimatizacijski uređaj
To isto tako nije istina, jer neaktivnost oštećuje komponente klimatizacijskog uređaja. Tako da se preporučuje redovito pokretanje tih uređaja tijekom cijele godine, barem jednom tjedno na nekoliko minuta.
Sustav mora biti podmazan posebnim uljem, koji se nalazi u sredstvu za hlađenje, a koje se zatim raspoređuje kroz cijelu cirkulaciju tijekom rada klimatizacijskog uređaja. Redovita uporaba klime štiti, između ostalog, kompresor (najskuplji element sustava) od korozije. Uz sve navedeno, klima uređaj je dobar saveznik u borbi protiv kondenzata “magle” na vjetrobranu i bočnim staklima jer suši zrak u kabini pa samim time i staklene površine.
Sretno.
