Novo poskupljenje goriva, ali to nije ništa što nas čeka – Cijena goriva može narasti i na 15 kuna!
Od danas je, kako je bilo i najavljeno, poskupjelo gorivo!
U prosjeku, kako navodi portal cijenegoriva.info, tank benzina skuplji je za 15,5 kuna, dizela 9,5 kuna, a autoplina 8,5 kuna.
Prema podacima objavljenima na stranicama Ministarstva gospodarstva, benzin je u prosjeku poskupio 25 lipa pa je sada prosječna cijena 10,319 kuna po litri, dok je prije tjedan dana cijena bila 10,071 po litri.
Dizel je u prosjeku poskupio za 19 lipa pa je sada prosječna cijena 10,06 kuna po litri, dok je posljednjih tjedana cijena bila 9,783 kune po litri.
Napad dronovima u Saudijskoj Arabiji otkrio koliko je naftna industrija ranjiva!
Ugledni energetski stručnjak Davor Štern danas je za N1 prokomentirao najnovije poskupljenje goriva na domaćim benzinskim crpkama i probijanje granice od 10 kuna po litri. On smatra kako ovo poskupljenje nije zabrinjavajuće ni zbog uobičajenog sezonskog rasta cijena niti zbog napada na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.
Nafta je važan element bliskoistočnih sukoba, ali i širih geopolitičkih zbivanja. Sadašnja je cijena nafte, šezdesetak dolara po barelu, relativno povoljna, ali i dovoljna da se na tome mnogo zarađuje. Međutim, znatno povišenje cijene nafte ne bi odgovaralo Sjedinjenim Državama, iako su trenutačno najveći svjetski proizvođač, proizvode oko 15 milijuna barela dnevno. Naime, znatno viša cijena nafte (primjerice 2008. godine barel je koštao 147 dolara) itekako bi pogodovala Rusiji i njenoj ekonomiji, u znatnoj mjeri ovisnoj o prihodu od nafte. A jačanje Rusije u bilo kojem pogledu je nešto što se Sjedinjenim Državama ne sviđa.
No detaljnije o napadu dronovima u Saudijskoj Arabiji kojim se otkrilo koliko je naftna industrija ranjiva možete pročitati u detaljnom tekstu Novog Lista.
Analizira rasti cijene goriva i “psihološke granice”, koje zapravo i nema!
Kada je u pitanju podnošljivost visine cijena goriva, Štern kaže da ne postoji granica podnošljivosti.
“Nema granice podnošljivosti, ljudi se mogu nositi sa svim nedaćama. Stalno se govori o psihološkim granicama, i sad a i prije. Ja sam iz INA-e otišao 2000. godine. Cijena je tada bila 4.30 kuna i tada se to držalo pod pritiskom zbog socijalnog mira, ali nakon izbora je počelo rasti. Gorivo može narasti i na 12, 13, 14 ili 15 kuna, nema granica”, kazao je Štern.
Koliko je Hrvatska zavisna od uvoza nafte, imamo li zaliha goriva i koliko mogu izdržati u slučaju krize?
“Jako i svakim danom sve više. Zadnjih se 20 godina zapustilo istraživanje domaćeg terena. Imamo dokazane rezerve koje se mogu dobiti, možda po višim cijenama, ali trebali bi na tome raditi. Dok nije došlo do situacije s škriljevcima u SAD, oni su svoje rezerve čuvali, kupovali su naftu za slučaj da dođe do krize. No Wall Street je uradio svoje, ali ipak zato je SAD manje ovisna o uvozu”.
“Imali smo strateške državne zalihe koje su bile za 60-90 dana. Imamo još nešto domaće nafte koja se u Sisku ne može preraditi. Država mora voditi računa o sigurnosnoj opskrbi u slučaju neželjenih događanja. Mogu se dogodii veliki poremećaji u kojima razlika u cijeni neće biti 30 lipa nego nekoliko desetaka kuna.”, kazao je Štern.
