Je li ovo pravo rješenje za štednju goriva?
Za neke će ovo biti retoričko pitanje s negativnim odgovorom koji se nameće sam po sebi.
No u ovom slučaju nekako mislim da možda ipak treba razmišljati „izvan kutije“…
Znam da sam već dosadan s konstantnim omalovažavanjem svijeta automobila koji se zbog eko-mentalista i općenitih dušebrižnika u posljednje vrijeme okreće prema „alternativnim“ gorivima i pogonima. No ovaj puta ću u potpunosti izbjeći uvod i sve te lažne razloge za „novu eru“ auto-industrije stavljam na stranu.
Samim time će ovo biti pomalo lucidan tekst. I da… To je upozorenje onima koji se možda po prvi puta nalaze na ovom portalu ili čitaju neki od tekstova s mojim potpisom.
No usprkos zdravoj logici mi se cijelo vrijeme po glavi mota pitanje „što ako“, pa vjerujem da nakon objave ovih nekoliko redaka neću biti jedini koji se to pita.
Za početak treba napomenuti kako je zapravo priča savršeno uvrnuta. I to samo zato što s jedne strane podrazumijeva ekonomičnost jednog automobila, dok se s druge strane u kontekstu te ekonomičnosti spominje Amerika.
A svi znamo koliko je od ekonomičnost i Amerike moguće sklopiti istinitu ili barem nazivno suvislu rečenicu.
Kako i opet ne bih iskoristio priliku otići u povijest i objašnjavati genezu američke auto-industrije kroz hrpetinu detalja, za one koji se pitaju „u čemu je tu problem“ rekao bih samo ovo:
Ideja američkog automobila je ogromna i teška karoserija. Zatim u recepturu ulazi i ogroman motor ogromne zapremine, čiji su cilindri dovoljno veliki da posluže kao osam nastambi za činčile. Samim time dotični motori žeđaju više od prosječnog hrvatskog alkoholičara i troše više nego naš bivši gradonačelnik na fontane, zahode i Viagru.
Uglavnom, iz tog razloga je donedavno bilo nemoguće zamisliti automobil koji dolazi iz Amerike s pridjevom „štedljiv“- Zato i čudi kako se sad odjednom pojavljuje ovakva informacija.
No objašnjenje slijedi…
Tvrtka Cadillac već nekoliko godina silom pokušava penzionerima objasniti da je njihovo vrijeme za volanima automobila te marke prošlo. U toj su sili pokušaja iz Cadillaca tijekom posljednjih godina izašli neki doista interesantni modeli poput modela CTS-V. A kako stvari trenutno stoje, Cadillac već neko vrijeme planira svojevrsnu ofenzivu i na područje Europe. I to tamo gdje „sveto trojstvo“ (odnosno Audi, BMW i Mercedes-Benz) u pojedinim klasama i kategorijama automobila već mali milijun godina drže primat u prodaji.
Cadillac je unutar tog vremena „reformacije“ izbacio i nekolicinu konceptnih modela kojim je cilj bio jasan.
Taj je cilj svijetu automobila pojasniti kako dotična tvrtka više ne želi proizvoditi ogromne i nepotrebne kabriolete i limuzine koje kupuju mafijaši i penzioneri. Uglavnom, malo je reći kako je nekolicina tih konceptnih automobila ispala doista fenomenalno.
Kako bih to što je bolje moguće objasnio, vrijedi za početak spomenuti koncept pod nazivom Cadillac Sixteen. Odnosno automobil koji sa svojim retro-dizajnom i ogromnim motorom predstavlja jedan od onih konceptnih automobila koji bi samom svojom pojavom u prodaji oplemenili svijet automobila.
Zatim ne bi trebalo zaboraviti niti na koncept pod nazivom Cien, za kojim su čak i neki djelatnici Ferrarija slinili kada se isti pojavio na salonu automobila u Detroitu 2002. godine.
Dotični je automobil kao puka demonstracija sile ispao omanjom revolucijom za Cadillac. I usprkos inspiraciji (koju vuče iz borbenog aviona F-22 Raptor) bez ikakvog truda, plana i programa pokrenuo „Art and Science“ filozofiju dizajna u Cadillacu.
Tim univerzalnim dizajnerskim jezikom Cadillac već nekoliko godina prezentira svoje modele tržištu.
No rekli smo da nećemo držati lekcije iz povijesti, pa od ovog momenta prestajem s time.
Realno gledano, svijet automobila iz dana u dan nudi neke nove tehnologije i podrazumijeva sve veću ekološku svijest. Uz to također i uporno pokušava doskočiti potrošnji mrtvih životinja iskopanih iz podmorja. Jer benzin je bekini, a Diesel je nešto manje bekini, jer auto u kojem se nalazi ima DPF-filter.
I zato u današnje vrijeme ne čudi sva sila naelektriziranih automobila koji svojim vlasnicima nude „uštedu“.
Zbog svega toga je zapravo čudno Amerikance i Cadillac stavljati u kontekst niske potrošnje. No kako sada stvari stoje, upravo bi ta nacija i ta tvrtka onim najhrabrijima mogle ponuditi alternativu.
I to samo takvu.
Naime, još od 2009. godine među idejama i konceptima ove slavne marke u kuloarima prisutan je jedan model. Dotični se od milja naziva „WTF-Concept“, što je skraćenica koju mnogi doživljavaju krajnje neozbiljno. No stvari ipak postaju kudikamo ozbiljnije kada se „WTF“ razloži na elemente i postane “World Thorium Fuel Concept”.
Zašto?
Jednostavno zato što za razliku od strujnih krugova i pudinga od vanilije s kojima se pogone današnji ekološki svjesni automobili, Cadillac u sklopu ovog koncepta nudi apsolutno ludilo. I to ono uobličeno u savršeni macho-oblik.
Ovaj konceptni automobil nudi nisku i aerodinamičnu siluetu koja izgleda moćno. Karoseriju koja izgleda kao da je izašla iz nekog znanstveno-fantastičnog filma iz devedesetih.
Ali ono što predstavlja stvarno ludilo svodi se na razliku između današnjih strujića i ovog suludog i futurističnog koncepta pogonjenog laserima i elementom koji se označava atomskom brojkom 90.
Za one koji nisu učili kemiju, riječ je o elementu koji se naziva Thorium.
Odnosno po naški, Torij.
Torij je usprkos pomalo znanstveno-fantastičnoj priči (koja podrazumijeva sastavne dijelove umirućih zvijezda) zapravo element sasvim prirodnog podrijetla.
Moguće ga je naći u manje-više svim kutevima planete. Samim time je iznimno dostupan.
No postoji jedan mali problem koji podrazumijeva njegovu prirodnu radioaktivnost. Stoga i nema baš pretjerano veliku primjenu u današnjoj industriji i svakodnevici.
No pojedinci iz Cadillaca misle da bi se iznimna energetska svojstva ovog materijala mogla pretvoriti u gorivo te su cijelu tu priču objasnili u obliku gore spomenutog konceptnog automobila pod nazivom „WTF-Concept“.
I to uz nekolicinu brojki koje su shvatljive svakome.
Prosječni električni motor koji pod haubom nekog današnjeg automobila svoje putnike može odvesti dva i pol metra prije nego se isprazni. Hibridi su pak s druge strane medalje za mnoge najbolje od oba svijeta. Ali su paralelno s time većinom spori poput presude Sanaderu. A uz to dobrim dijelom i dalje ovise o benzinu.
Stoga je u najmanju ruku zanimljivo vidjeti da Cadillac nudi ideju nuklearnog automobila čija se potrošnja goriva ne mjeri u kilometrima, već u godinama.
Da… Dobro ste pročitali…
Cadillac WTF-Concept prema nekim bi teorijama s osam grama Torija umetnutih u reaktor pod haubom mogao voziti punih stotinu godina.
To u prijevodu znači da je prema nekim kalkulacijama jedan „tank“ u ovom automobilu ekvivalent za ukupno 28,000 litara goriva.
A to pak nije nimalo loš rezultat u smislu potrošnje.
Samim time bi se naftne rezerve mogle oporaviti unutar životnog vijeka jednog takvog automobila. Ili pak iskoristiti za nešto drugo. Pa bi time svijet i opet mogao biti ponosan na ledene sante i runoliste, što bi pak zadovoljilo one koji se o prirodi danas toliko brinu.
No kako se ipak radi o automobilu koji je pogonjen nuklearnim gorivom, naravno da se cijela stvar drži u ladici.
I da se još nitko nije usudio otići korak dalje u razradi tehnologije koju u današnje vrijeme koriste samo nuklearne podmornice.
Ford je još pedesetih s malim nuklearkama u automobilu pokušao fascinirati svijet konceptom „Nucleon“. Ali iz nekog razloga u to vrijeme cijela priča nije prošla i „Nucleon“ je iz svoje konceptne i idejne faze samo prebačen u ladicu.
Usput rečeno, tamo se i dan-danas nalazi.
No to je bilo prije šezdesetak godina, kada bi nuklearni automobil samo širio bolest gdje god bi se kretao, dok u današnje vrijeme ipak…možda… Hmmm…
Uglavnom, ideja je sljedeća: iskoristiti malu količinu Torija u kombinaciji s laserom koji za zadaću ima grijanje vode unutar reaktora.
Zagrijana voda se zatim koristi za pokretanje turbine spojene na generator te se kao produkt cijele priče proizvodi struja koja pokreće motore.
Samim time iz ispušnog sustava ne izlazi nikakav dim, a i s obzirom na to da je Torij puno sigurniji (i jeftiniji) od Urana, eto nam i zadovoljenja ekonomskih i ekoloških faktora – tim više što se Cadillac WTF-Concept može nazvati automobilom na struju.
Pogonski stroj (odnosno reaktor) je dakle definiran. Uz njega ostaje još samo nekolicina detalja oko načina prenošenja tog pogona i mjenjačkog sklopa koji bi sve to trebao držati na hrpi.
Isto tako je pod velikim upitnikom i izolacija gore spomenutog omanjeg reaktora od putnika u automobilu. No vjerujem da se time u ovom momentu nitko ne zamara, pa ne vidim ni zašto bih ja trebao.
Poanta ionako nije u logičkom seciranju jedne od najuvrnutijih ideja iz svijeta automobila svih vremena,. Jer u ovoj priči ionako sve zajedno više zadire u domenu znanstvene fantastike, nego zdrave logike.
No s obzirom na to koliko su pojedini pripadnici ljudskog roda ludi poput trafostanica, ne bi me čudilo da se netko sjeti i ovakav automobil staviti u razradu. I time svijetu barem pokuša ponuditi konačno ekonomsko i ekološko rješenje.
…a zatim se ponovno posvetiti ideji „hladne fuzije“ koja je predmet prepucavanja već nekoliko desetljeća.
Cijela je ova priča tek puko teoretiziranje. I vjerojatno nikada neće biti ni približno pokrenuta prema fazi proizvodnje.
Ali kao znatiželjan i logici sklon pripadnik ljudskog roda, svejedno se pitam ono „što ako“ s početka ovog teksta.
I paralelno s tim pitanjem pokušavam samome sebi predočiti kolika bi zapravo „muda“ trebao imati prosječni vlasnik ovakvog automobila. Tj. koliko bi kul trebala biti osoba kojoj bi Cadillac WTF-Concept samo stajao u dvorištu.
S time da niti ne želim razmišljati kakav bi super-heroj bio čovjek koji bi se odvažio sjesti za volan ovog čuda i prozati se po susjedstvu.
A što vi mislite?
