Automobili o kojima više nitko ne priča: Volvo 164
Nakon Alfe 155 Q4 na redu je jedan luksuzni automobil iz Švedske…
Volvo 164
Volvo je na tržištu poznat po svojim uglatim dizajnima modela. Zatim i po hrpetini brojki i oznaka modela koje nitko nije pretjerano dobro razumio. A onda i po malčice dosadnom pristupu koji je oduvijek u prvi plan stavljao sigurnost. I zato su modeli ove marke mnogima bili bezlični i ni po čemu posebni.
Ali je usprkos svemu tome riječ o jednom od najposebnijih proizvođača automobila svih vremena.
Sredinom pedesetih je godina Volvo kao proizvođač automobila bio na svojevrsnoj prekretnici. Prodaja je išla sve slabije i slabije, a konkurencija je krenula nekim drugim stazama i putevima, ne bi li osvojila srca i novčanike kupaca. Stoga se nešto moralo napraviti, kako Volvo kao proizvođač automobila ne bi ostao striktno vezan uz domicilno tržište.
Uglavnom, razmišljajući o nekim novim horizontima je tim dizajnera i tehnologa došao na ideju Volvo uz sigurnost profilirati i kroz luksuz.
Time se tvrtka izložila poprilično velikom riziku kada je kao produkt tog tada novog načina razmišljanja najavljen projekt P358. Odnosno automobil koji je s vremenom dobio oznaku 164.
Riječ je o automobilu koji je na meti imao puno skuplje i razvikanije luksuzne modele s kakvima su se hvalili Jaguar, Mercedes-Benz i ostali pripadnici tog luksuzu-orijentiranog miljea. I naravno da su se konkurenti smijali kada se Volvo 164 krajem 1968. godine po prvi puta pojavio u javnosti. A onda su se naglo prestali smijati kada su shvatili da u bazi ovaj automobil ima oveći 6-cilindarski motor, udobnost predsjedničkog apartmana u hotelu i sigurnost prosječnog tenka. A onda je smijeh zauvijek utihnuo kada su godine pokazale i kako je riječ o jednom od “onih” automobila koji su svojom kvalitetom motora i svih ostalih komponenata prkosili zubu vremena puno više nego je to bio slučaj s nekima od konkurenata.
Proizveden kao luksuzna varijacija na temu modela 140, Volvo 164 na nišanu je primarno imao Jaguar XJ6 i Mercedes-Benz 250. Ali koketiranje s luksuzom i performansama značilo je i da BMW također stoji unutar konkurencije na koju je Volvo s ovim modelom vrebao.
Motor je inicijalno ugrađivan u obliku trolitrenog “šestaka” koji je zapravo tek jedna od izvedenica provjerenog i pouzdanog B20 motora. Inicijalno je predstavljen u kombinaciji s karburatorom, a onda je razradom modela početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća dobio i opcionalni Boschev D-Jetronic elektronički sustav ubrizgavanja. Samim time su i brojke u smislu snage pratile nazivne superlative koje je Volvo u sklopu ovog modela itekako pokušavao prodavati. A onda su i brojke u praksi pokazale da Volvo 164 nije samo slučajna iznimka koja potvrđuje pravilo. Jer sa svojih je 160 konja ovaj automobil usprkos ovećoj masi do “stotke” ubrzavao za 8,7 sekundi i bio je u stanju pojuriti do skoro 200 kilometara na sat. A to je za jednu limuzinu luksuznog karaktera u ono vrijeme bilo i više nego zadovoljavajuće.
No s obzirom na to da su se konkurenti već odavno etablirali u tom svijetu luksuza i performansi, Volvo 164 nije uspio konkurirati na pravi način. A onda je tu bila i cijena zbog koje za mnoge kupce takvih automobila Volvo jednostavno nije ispao relevantnim proizvođačem automobila. Stoga su prodajni rezultati usprkos svim pozitivnim stranama ipak presudili u korist prestanka proizvodnje ovog modela te se Volvo 164 nakon samo 7 godina preselio u ropotarnicu povijesti.
I tamo je ostao za mnoge štovatelje svijeta automobila.
