Toyota Corolla i 50 razloga da se prisjetimo prošlosti
Nije mala stvar biti najprodavaniji automobil na svijetu. Toyota Corolla je uz nas već pola stoljeća kao simbol tradicije i pouzdanosti, a nakon tih 50 godina i 11 generacija, odajmo joj malo počasti.
Pokraj Land Cruisera, Corolla je najpopularniji Toyota model uopće. Ujedno je jedan od prvih Toyota automobila na tržištu SAD-a i glavni i odgovorni model za skidanje VW Bube s trona superiornosti u prodajnom smislu. U redu, priznat ćemo Bubi planetarnu popularnost i tu ćemo je zadržati na prvom mjestu, ali kad govorimo o konkretnim brojkama i samo u okviru prodaje – Corolla se ne da. Model je započeo svoj životni put još 1966., dok mnogi od nas nisu bili ni u planu, a kamoli u izvedbi.
S 1.1 litarskim motorom s 4 cilindra i 60 konjskih snaga te bez automatskog mjenjača – prva generacije Corolle nije bila oličenje sofisticiranosti ili revolucionarnosti. Imala je, međutim, dosta jednostavnu i čvrstu konstrukciju za koju se razmišljalo da ju se proglasi glavnim krivcem za njezin uspjeh. Inače, proizvode iz Japana nije pratilo današnje shvaćanje pouzdanosti baš otkako je svijeta i vijeka. Toyota je zato tijekom šezdesetih neumorno radila na gaženju uvriježene etikete lošije sigurnosti koja se tako rado lijepila na Japance.
Drugu generaciju Corolle je dočekao jači motor i veći međuosovinski razmak i to su glavne promjene. Iako je model bio komotniji i udobniji od prethodnika zahvaljujući tom razmaku, ono što ga je proslavilo u Sjedinjenim Državama je svakako njihov ljubljeni automatski mjenjač. Dolazi zatim do pojave jačeg motora (tri znamenke konja) te redizajna prednje maske i to je vjerojatno doprinijelo da počnu padati opasniji komplimenti – automobil godine u SAD-u (1971.).
Limuzina s dvoja vrata zatim dobiva veće društvo u obitelji Corolla pa joj se tako pridružuju limuzina s četvero vrata, kabriolet s dvoja vrata i karavan. Nakon toga svijet upoznaje Sport Coupe model koji se proslavio među mladima, jer je bio manji i povoljniji od Celice – modela za one sa sportskim apetitima.
Ostatak verzija je uglavnom bio konvencionalan. Dizajnerske prerade su bile kozmetičke prirode, jer su Japanci očito smatrali da ne treba mijenjati ono što je dobro (ili se dobro prodaje, kao u ovom slučaju). Stoji opažanje da Corolle nisu bile odviše atraktivni modeli, ali nitko ni nije trčao za tim elementom atraktivnosti. 1979. godine je tek uslijedila neka opipljivija promjena s novom generacijom na novoj šasiji. Ovaj put je bila znatno sofisticiranija od starijeg dijela obitelji.
Nadolazeći Sport coupe, kompakt i limuzinska varijanta su ovaj put sa svojim kromiranim detaljima i dizajnerskim izmjenama izgledali skuplji nego što jesu . Nakon toga je Toyota napokon podlegla trendovima pa je verzija iz 1984. godine postala prva Corolla s prednjim pogonom. Međutim, sve prijašnje verzije su zadržale staru šasiju s tradicionalnim pogonom na zadnje kotače.
Nakon početka proizvodnje u SAD-u srednjih osamdesetih, 1988. na scenu stupa i peta generacija u kojoj i limuzina i kupe imaju prednji pogon. Nakon toga je uslijedila konzervativna šesta generacija, a po unutrašnjosti gledano i spartanska (klima, servo te radio su bili samo opcija). Do pojavljivanja sedme generacije (1993. godine) nije bilo većih izmjena, osim povećanja snage motora na 105 KS i na 130 za GTS varijante. Sedma Corolla generacija je odigrala prekretnicu s većim međuosovinskim razmakom što je rezultiralo prebacivanjem iz subcompact u compact klasu. Pored toga se javljaju još neke tehničke novine koje poslije postaju standard, poput ABS-a ili zračnog jastuka.
Nakon sedme, Toyota je predstavila još četiri generacije megapopularne Corolle. Nakon svega toga, Corolla Axio je naposljetku u svojih limitiranih 500 primjeraka direktno odala počast prošlosti sa svojim uglatim dizajnom, ali i lijepim retro interijerom. Baš kao jubilarnu, i regularnu Axio verziju pokreće hibridni sustav. Naravno i da je nafilana raznim naprednijim sustavima pomoći u vožnji.
No o novim izdanjima i zadnjim krikovima tehnologije nećemo, prepustimo se dašku povijesti u zabavnom videu koji su Ameri složili povezujući prošlost i budućnost.
