Kvadriplegičar vozi Corvette Stingray!
Poluatonomni Corvette Stingray je vozilo koje su u Arrow Electronics pripremili da može vratiti kvadriplegičara na trkaću stazu. U pitanju je bivši Indy vozač Sam Schmidt.
Bivši vozač IndyCara Samuel „Sam“ Schmidt je još 2000. godine proživio strašnu nesreću tijekom treninga. Ozlijedio je leđnu moždinu i to na više mjesta i proveo pet tjedana na respiratoru. Kad se probudio iz stanja kome saznao je da ne može pomicati rukama ni nogama. Ostao je potpuno paraliziran od vrata prema dolje. Nagledali smo se impresivnih pojedinaca koje tjelesno stanje nije spriječilo u vožnji, no kad ste čuli za kvadriplegičara za volanom?
Sve nedaće nisu zaustavile Schmidta i nagnale da napusti sport koji voli. Umjesto da stalno bude vezan za bolnički krevet te invalidska kolica, ovaj nadahnuti čovjek je postao suvlasnik IndyCar trkaćeg tima (to je Schmidt Peterson Motorsports). Uz to, tehnologija interneta stvari (IoT) te također rad mnogih volontera na projektu SAM (Semi-Autonomous Motorcar), omogućili su mu da posve samostalno upravlja trkaćim bolidom već čak nekoliko godina.
Sam Schmidt na stazi u Indianapolisu testira također najnoviju inačicu svog auta Arrow SAM 3.0, a koji se temelji na 2016 Corvette Z06 Stingray serijskom automobilu. Osnovna tehnologija u automobilu poput motora ili prijenosa uopće nije modificirana, no svi drugi dodaci koji osiguravaju jurnjavu trkaćom stazom su napravljeni na način da ni po čemu nemaju utjecaj na performanse vozila. Sam sustav za upravljanje se temelji na IoT tehnologiji koja funkcionira tako da se kamere i senzori koji snimaju Schmidtovo lice tako spajaju na računalo koje naredbe prenosi vozilu.
Schmidtovu glavu krasi kapa na kojoj su markeri za Motion Capturing. Nalik su onima koji se rabe za izradu video igrica, a 4 kamere na upravljačkoj ploči pomno prate svaki pokret glave da bi ih pretvarale u vozačke akcije. Onaj računalni upravljački sustav koji je povezan s mehanikom (nalazi u prtljažniku) se može u svakom trenu isključiti. To onda omogućuje da apsolutno bilo tko taj isti automobil može voziti na dobri stari konvencionalni način s volanom i pedalama. Schmidt tvrdi da nije htio izbaciti volan iz jednostavnog razloga jer mu pogled na njegovo kretanje osigurava da lakše shvati koliko točno brzo ulazi i izlazi iz zavoja.
Što je s dodavanjem gasa ili jednostavne stvari poput kočenja? Sam Schmidt za to ima jednu slamčicu koju drži sam u ustima. Kada puhne u nju tako pojačava gas, a automobil koći kada udahne. S obzirom na činjenicu da Schmidt može itekako govoriti, u auto ugrađen također sustav koji služi za prepoznavanje glasovnih naredbi. Isti ima, pak, ograničene funkcije s obzirom na to da Schmidt tvrdi da ne želi da ga vozi auto robot, nego da u potpunosti on samostalno upravlja autom. Tako da taj sustav zamjenjuje samo slamčicu za kočenje i ubrzavanje te pruža mogućnost paljenja automobila te ručnu promjenu brzina.
Tijekom same vožnje uz Schmidta sjedi i suvozač, no on tu figurira isključivo iz predostrožnosti. Isto kao i zbog toga da direktori staza mogu Schmidtu izdati dozvolu za vožnju njima. Iako Schmidt nema, dakako, namjeru obarati rekorde vožnje, njegova ekipa tvrdi da je na stazi Indianapolis Motor Speedway nedavno, 18. svibnja, postigao maksimalnu brzinu od gotovo 245 km/h.
Također tvrde da nemaju u namjeri spomenutu impresivnu tehnologiju razvijati za natjecanja ili ju komercijalizirati, nego samo da omoguće svom vozaču malo jurnjave koju zbog svog stanja ne bi mogao doživjeti. Kao što vidimo, tehnologija katkad može biti fascinirajuća, a u videu ispod je malo bolje animacijski dočarano kako funkcionira. Zaista je zanimljivo.
