Hrvatske ceste smrti 2. dio – Podravska magistrala
Nakon Jadranske Magistrale, druga najopasnija prometnica u hrvatskoj je državna cesta broj 2 ilitiga podravska magistrala. Nazvana magistralom smrti, krivac je za mnogo izgubljenih života.
Podravska magistrala u dužini od 347 kilometara žila je kucavica koja spaja Zagreb sa Slavonijom, odnosno istočnim dijelom Hrvatske. Međutim, unatoč njezinoj važnosti i činjenici da na sebe preuzima velik dio teretnog prometa, EuroRAP ju je klasificirao kao jednom od najopasnijih cesta u Hrvatskoj. Isti je proveo testiranje koje je dalo poražavajuće rezultate.
8% dionice magistrale ocijenjeno je 1 zvjezdicom i klasificirano kao iznimno opasno za sve vrste vozila. 30% dionice dobilo 2 zvjezdice, a 41% 3 zvjezdice. Ostatak magistrale je ocijenjen s 4, odnosno 5 zvjezdica. Međutim, ono što je zabrinjavajuće je 38% raskrižja koja su ocijenjena kao visoko rizična, odnosno 36% dionice magistrale na kojoj je vjerojatnost frontalnog sudara iznimno visoka. Što je, odnosno tko je glavni krivac za ovakvo stanje?
Prije svega zastarjela infrastruktura i neulaganje u njezino obnavljanje. Osim toga, velik problem je i teretni promet iz smjera Srbije koji ovu magistralu koristi kao alternativu kojom izbjegava plaćanje cestarine na autocesti. Isto tako, ne treba zanemariti činjenicu da dnevno po njoj vozi velik broj kako osobnih automobila tako i teretnih vozila. Drugi problem na koji nailaze vozači jesu „zakrpe“ na cesti kojih ima na stotine. Postavlja se pitanje što se do sada učinilo kako bi se povećala sigurnost?
Osim pukih obećanja da će se pojedine dionice magistrale rekonstruirati, smanjena je brzina i povećana prisutnost policije. Međutim, očito je da to nije dovoljno, a dokaz za to su prometne nesreće koje često završe s nekoliko poginulih. Problem nije samo u cesti već i u vozačima. Naime, pošto su dionice magistrale kao stvorene za jurnjavu vozača koji misle da su bog i batina ceste, velik broj nesreća skrive upravo oni.
Hrvatske ceste, koje su ujedno i odgovorne za bilo kakvu vrstu radova, naglašavaju kako je u planu rekonstrukcija pojedinih dionica cesta, odnosno raskrižja. Tako je na primjer nedavno rekonstruirano križanje u Kloštru Podravskom koje je zaista predstavljalo velik sigurnosni problem, posebice za pješake i bicikliste.
Međutim, unatoč tome što su neki dijelovi dijelovi dionice magistrale od Koprivnice do Virovitice, odnosno Slatine rekonstruirani, ova dionica i dalje predstavlja velik sigurnosni problem. EuroRAP ju je ocijenio samo s 1 zvjezdicom što je zabrinjavajuće.
Ovaj problem nije nastao preko noći. Najviše od svega brine činjenica da unatoč lošim cestama i opasnostima koje su očite, vozači na žalost i dalje voze brzinom kao na autocesti, a da se ne govori o bahatosti i prometnoj nekulturi pojedinaca koji ugrožavaju kako svoj tako i živote drugih nevinih vozača. Na kraju, ona poznata policijska, prilagodite brzinu uvjetima i stanju na cesti spašava živu glavu.
