Šokantni rezultati američkog istraživanja pokazuju kako čak polovica odrasle populacije može imati niži IQ zbog štetnih razina izloženosti olovu u djetinjstvu. U SAD-u je riječ o oko 170 milijuna stanovnika, a rezultati se mogu primijeniti i na ostatak svijeta.

Najnovije analize procjenjuju da je izloženost olovnom benzinu prije nekoliko desetljeća uzrokovala kognitivna oštećenja i pad kvocijenta inteligencije u čitavoj populaciji. Više od 170 milijuna Amerikanaca koji danas žive možda je u djetinjstvu bilo izloženo opasnim razinama olova, što bi moglo uzrokovati probleme u razvoju mozga.

To se navodi u radu objavljenom 7. ožujka u službenom Zborniku Nacionalne akademije znanosti Sjedinjenih Američkih Država. Kako bi odgovorili na složeno pitanje kako je korištenje olovnog benzina tijekom više od 70 godina ostavilo trajan trag na ljudsko zdravlje, Aaron Reuben i njegovi koautori Michael McFarland i Mathew Hauer s Državnog sveučilišta Florida, odlučili su se za prilično jednostavnu strategiju.

Koristeći javno dostupne podatke o razinama olova u krvi u djetinjstvu u SAD-u, upotrebi olovnog benzina i statističkim podacima o stanovništvu, utvrdili su vjerojatni doživotni teret izloženosti olovu svakog danas živog Amerikanca. Iz tih podataka su procijenili utjecaj olova na inteligenciju i izračun IQ bodova izgubljenih zbog izloženosti olovu. Istraživači su bili zapanjeni rezultatima.

Dakle, čak polovica populacije je imala zabrinjavajuće razine olova u krvi dok su bili djeca, što je vjerojatno rezultiralo nižim IQ-om i dovodeći ih u veći rizik od drugih dugotrajnih zdravstvenih oštećenja, kao što je  smanjena veličina mozga, veća vjerojatnost mentalnih bolesti i povećani rizik od kardiovaskularne bolesti u odrasloj dobi. Čak se dovodi i u vezu s nasilnim ponašanjem i kriminalom.

Procijenjeni rezultat olova u zraku, odnosno, spoja tetraetila, izračunali su istraživači, mogao bi biti smanjenje kvocijenta inteligencije odrasle populacije za prosječno 2,6 bodova po osobi do 2015.  “Milijuni nas hodaju uokolo s poviješću izloženosti olovu”, rekao je u priopćenju za javnost Aaron Reuben, koautor studije i doktorand na Sveučilištu Duke. “Čini se da se olovni spojevi unose u tijela na različite načine koje još uvijek pokušavamo razumjeti, ali to može imati implikacije na sam ljudski život jer, kao prvo, erodiraju stanice mozga”, dodaju.

Jedan od glavnih načina na koji je olovo ulazilo u krvotok bio je upravo automobilski ispuh. Visoke razine olova mogu uzrokovati neurotoksičnost koja vodi prema širokom rasponu neuroloških simptoma koji se s vremenom mogu povećati, prema Mayo Clinic. Godine 1923. olovo je prvi put dodano u benzin kako bi pomoglo u radu motora automobila bez eksplozija goriva i poboljšavajući kompresiju.

Potrošnja olovnog benzina naglo je rasla početkom 1960-ih i dosegnula vrhunac 1970-ih. Međutim, ispostavilo se kako je “zdravlje” automobila išlo na veliku štetu naše vlastite dobrobiti. Znanstvenici u studiji sugeriraju da bi Amerikanci rođeni prije 1996. sada mogli biti izloženi većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s olovom, kao što je brže starenje mozga. Kao rezultat toga, Reuben i njegovi kolege otkrili su da su svi rođeni tijekom ta dva desetljeća gotovo zajamčeno bili izloženi pogubnim razinama olova iz ispušnih plinova automobila

Još je začuđujući bio utjecaj na inteligenciju: izloženost olovu u djetinjstvu možda je od 1940-ih pa do danas umanjila američki kumulativni IQ za procijenjenih 824 milijuna bodova – gotovo tri boda po osobi u prosjeku. Istraživači su izračunali da su u najgorem slučaju ljudi rođeni od sredine do kasnih 1960-ih mogli izgubiti do šest bodova IQ-a.

Djeca koja bilježe najvišu razinu olova u krvi, osam puta više od trenutne minimalne razine da bi izazvala kliničku zabrinutost, prolaze još gore, potencijalno izgubivši u prosjeku više od sedam IQ bodova. Pad nekoliko bodova IQ-a može se činiti zanemarivim, ali nije baš tako. Autori primjećuju da su te promjene dovoljno dramatične da potencijalno pomaknu osobe s ispodprosječnim kognitivnim sposobnostima (IQ rezultat manji od 85) da budu klasificirani kao osobe s intelektualnim invaliditetom (IQ rezultat ispod 70).

Reubenov sljedeći korak bit će ispitivanje dugoročnih posljedica prethodnog izlaganja olovu na zdravlje mozga u starosti. Pred pet godina su objavljeni novi rezultati studije koja je dio cjeloživotnog ispitivanja više od 1000 ljudi rođenih u Dunedinu na Novom Zelandu 1972. i 1973. godine. Tijekom njihovog djetinjstva, Novi Zeland je imao neke od najviših razina olova u benzinu na svijetu. Od rođenja do odrasle dobi, ti su ljudi redovito procjenjivani u pogledu kognitivnih vještina kao što su perceptivno zaključivanje i radno pamćenje.

U dobi od 11 godina prikupljeni su uzorci krvi od njih 565 koji su potom testirani na olovo. Sudionici za koje je utvrđeno da nose više od 10 mikrograma olova po decilitru krvi u dobi od 11 godina imali su kvocijent inteligencije u dobi od 38 godina koji je u prosjeku bio 4,25 bodova niži od njihovih vršnjaka manje izloženih olovu. Također je utvrđeno da su izgubili IQ bodove u odnosu na svoje rezultate iz djetinjstva.

Studija je pokazala da za svaki porast olova u krvi od 5 mikrograma osoba gubi oko 1,5 IQ bodova. Vrijedi li sve napisano i za ostatak svijeta? Svakako, jer olovni benzin za automobile je zabranjen u SAD-u 1996. godine, u EU 2000, a kod nas tek 2006. godine. Olovni benzin je konačno otišao u povijest tek u srpnju 2021., kad Alžir potrošio svoje posljednje zalihe.