Formula 1: VN Belgije – Povijesna utrka bez utrke
Nakon ljetne pauze, vratila se Formula 1. Ili skoro pa vratila jer utrka Velike nagrade Belgije može se nazvati svakako samo ne utrkom. Kišni uvjeti na stazi prvo su uzrokovali kašnjenje, a nakon nekoliko sati čekanja i crvenu zastavu i odustajanje od novog starta.
Vrijeme provedeno u iščekivanju konačne odluke FIA-e mnogi su iskoristili za proučavanje pravilnika kao i istraživanje prijašnjih utrka ovog tipa jer bilo je gotovo nemoguće zaključiti što će se dogoditi i što očekivati. U nedjelju na belgijskom Spa-Francorchamps gotovo sve je izgledalo kao presedan. Krenimo redom.
Najkraća utrka u povijesti Formule 1
Ono što je neosporno je da je riječ o daleko najkraćoj utrci u povijesti Formule 1. Pobjedničko vrijeme Maxa Verstappena iznosi samo 3 minute i 27 sekundi. Dosadašnja najkraća utrka bila je Velika nagrada Australije 1991. godine koja je trajala 24 minute i 34 sekunde, dakle otprilike 7 puta dulje. Dodatno, u Australiji 1991. godine odvoženo je ukupno 14 krugova odnosno 53 kilometra. U Belgiji su odvožena ukupno 3 kruga, sva 3 u koloni iza sigurnosnog vozila i bez pretjecanja. Prema pravilima, u rezultate je ušao samo prvi odvožen krug i to je ovog puta bilo dovoljno za podjelu bodova.
Treba napomenuti da kada je riječ o utrkama koje nisu odvožene u svom punom opsegu, belgijska utrka je tek šesta takva utrka Formule 1. Prema pravilniku, svaka utrka u kojoj je vodeći vozač završio više od 2 kruga a odvoženo je manje od 75% planiranih krugova, boduje se prepolovljenim iznosom bodova. Ipak, ovo je prvi put da je cijela utrka odvožena uz sigurnosno vozilo odnosno bez mogućnosti pretjecanja i utjecaja na konačni poredak. U službenim rezultatima tako će ostati zabilježeno da je utrka Velike nagrade Belgije 2021. godine održana iako samog utrkivanja zapravo nije bilo.
Apsurd najbržeg kruga
S obzirom na to da su u utrci podijeljeni prepolovljeni bodovi, to bi podrazumijevalo i pola boda za najbrži krug. I zaista, unatoč tome što je cijela utrka vožena u koloni iza sigurnosnog vozila, postoji određena razlika među brzinama kojima su bolidi odvezli pojedini krug. Tako je prvotno izmjereno da je najbrži krug odvezao Mazepin, ali mu vrijeme najbržeg kruga nije priznato jer je u obzir pri rezultatima uzet samo prvi odvožen krug utrke. Teoretski gledano, najbrži krug bi onda trebao pripasti pobjedniku utrke Verstappenu koji bi time postigao grand slam (pole pozicija, vodstvo u cijeloj utrci, najbrži krug i pobjeda) no u službenim rezultatima je navedeno samo da vrijeme najbržeg kruga nije zabilježeno.
Start bez pravog starta
Velika nagrada Belgije je prva utrka u povijesti Formule 1 u kojoj nije bilo pravog starta. Vozači su krenuli voziti iza sigurnosnog vozila u krugu za zagrijavanje (formation lap) te nastavili tako do prvog prekida. Kod ponovljenog starta su i opet startali iza sigurnosnog vozila i to iz pit lanea. Isto tako, osim crvene zastave, ostalih zastava nije bilo. Nije bilo zelene zastave za slobodno utrkivanje kao ni karirane zastave na kraju utrke. Ukratko, utrka bez starta, bez slobodno odvoženih krugova i bez završnog prolaska kroz cilj.
Utrku počelo 19 bolida, a završilo 20
Sergio Perez imao je tu nesreću da je prije starta utrke oštetio bolid i nije mogao sudjelovati. Tako je prvi start utrke, uz sigurnosno vozilo, odradilo samo 19 vozača dok je Perezova P7 pozicija ostala prazna. Ubrzo je pokazana crvena zastava i vozači su poslani u pit lane dok se vremenski uvjeti ne poprave. Međutim, s obzirom na dugo čekanje na ponovljeni start, Red Bullovi mehaničari su uspjeli odraditi sve potrebne popravke i FIA je odobrila da se Perez priključi ostalim vozačima na ponovljenom startu iz pit lanea, odmah nakon Raikonnena kojem je mijenjano prednje krilo. Nažalost, to mu nije puno značilo jer nije imao priliku pretjecati te tako utjecati na svoj konačni plasman. U konačnom poretku je završio na 19-om mjestu ispred kažnjenog Lancea Strolla.
Prva ikad
Na kraju priče, utrka je službeno održana te je samim time ušla u statistiku. A statistika nam često donese vrlo zanimljive informacije. Već sam spomenula da je Velika nagrada Belgije 2021. godine postala prva utrka ikad odvožena bez najbržeg kruga, prva utrka ikad bez ijednog kruga pod zelenom zastavom, prva utrka ikad bez pravog starta te prva utrka ikad bez prolaska kroz cilj uz kariranu zastavu. Osim toga, s obzirom na to da nije bilo pretjecanja, konačni poredak je postao zanimljiv i po tome što je riječ o prvoj utrci ikad koja je imala čak 8 različitih konstruktora u top 10 vozača. Pri tome su Ferrari i Williams imali po dva vozača u prvih 10 dok su Haas i Alfa Romeo ostali s oba vozača u drugih 10 plasiranih.
Kišne utrke se često smatraju opasnima ali i posebno atraktivnima za gledatelje zbog uvjeta na stazi. No Velika nagrada Belgije je prva kišna utrka ikad koja je prošla bez ijednog odustajanja. Istovremeno je riječ o tek 11-oj utrci u povijesti formule jedan koja je prošla bez odustajanja ili izlijetanja sa staze, bez obzira na vremenske uvjete.
Možda će sve navedeno ostati kao neka utjeha za približno 75 tisuća fanova koji su strpljivo čekali u blatu na kiši i vjetru, navijali i pjevali ne gubeći optimizam. Bili su prisutni kad se ispisivala povijest. No u povijesnim trenucima se obično svi osjećamo nekako ponosno i optimistično, a mislim da niti jedan od tih osjećaja nije bio prisutan ove nedjelje. FIA je najavila preispitivanje dijela svog pravilnika i donošenje izmjena kako se ovakve situacije ne bi ponovile ili kako bi barem za njih bili spremniji, uz jasne procedure o tome kako nastaviti. Sezona ide dalje, a vjerujem da će proći još poprilično vremena prije nego fanovi uopće i pomisle na to da bi voljeli da bude kišna utrka.
