Srbija uvela nov način kažnjavanja, a što radi Hrvatska?

I dok Hrvatska nabavlja hrpu opreme pomoću koje će hvatati sve prekršitelje prometnih pravila, a posebice one s nešto težom nogom na gasu, istočni nam susjedi uvode poseban sustav kažnjavanja za sve one koji zamijene autocestu stazom za utrkivanje. Može li implementacija modela kažnjavanja iz Srbije biti dobra za Hrvatsku?

Srbija uvodi novi način kažnjavanja prekršitelja

I dok se na ulicama napokon mogu susresti novi policijski automobili o kojima smo pisali davnih dana, a policija dobiva čitav spektar novih sprava i spravica, uz neizostavne presretače, pomoću kojih će kažnjavati prekršitelje, istočni nam susjedi uvode nešto sasvim drugačije. Naime, nedavno je u upotrebu uveden novi sustav kažnjavanja na autocestama koji mjeri prosječnu brzinu kretanja vozila. Sustav radi na vrlo jednostavnom principu – mjeri vrijeme prolaska vozila kroz naplatne kućice. Svakog prekršitelja čije je prolazno vrijeme znatno manje od propisanog na naplati čeka prometna policija.

s druge strane Hrvatska kupuje kamere za snimanje brzine

Kao što je bilo i za pretpostaviti sustav je vrlo brzo provaljen i vozači su počeli svaki na svoj način prikrivati eventualnu jurnjavu autocestom. Jedan od načina prikrivanja eventualnog prekoračenja brzine je zaustavljanje na stajalištima gdje se „kupuje“ vrijeme izgubljeno jurnjavom po autocesti. Iako će mnogi ovo rješenje proglasiti van svakog razuma jer tko će stisnuti gas autocestom da bi nakon toga stao na stajalištu i proveo desetak, a i više minuta? Međutim, ovaj, nazovimo ga tako, trik pokazao se uspješnim.

I kupuje presretače

Sustav koji je predstavljen prije nešto više od mjesec dana koliko je vremena dano vozačima da se priviknu na njega bez da plate kaznu napokon je zaživio, a sve po uzoru na Austriju koja ga koristi već dugi niz godina. Iako se sustav pokazao kao manjkav i doveo do velikih zagušenja, Austrija je njegovim uvođenjem znatno utjecala na smanjenje broja prometnih nesreća. Uvođenjem ovakvog sustava Srbija je postigla ono što je htjela i natjerala više od 80% vozača da se drže propisane brzine, a za sve one brze i žestoke propisala kazne koje su sve samo ne male. Tako će primjerice svi oni čija prosječna brzina iznosi od 120 do 140 km/h platiti kaznu od 25 eura dok je najveća kazna propisana za sve one čija prosječna brzina iznosi više od 200 km/h i to u iznosu do 1680 eura. Naravno, uz novčanu kaznu tu su i popratne kazne oduzimanja vozačke dozvole za državljane Srbije i kazneni bodovi.

Glavno pitanje koje se postavlja je može li srpsko iskustvo u primjeni ovakvog sustava poboljšati sigurnost autocesta u Hrvatskoj? Iako se prema dostupnim informacijama ne razmišlja o uvođenju ničeg sličnog već samo o uvođenju kamera, odnosno kutija za kamere ovakav sustav bi definitivno povećao sigurnost i smanjio broj potencijalnih prometnih nesreća. Jedan od glavnih razloga za to su većinom fiksne lokacije kamera za snimanje brzine na koje se vozači više manje naviknu i na tom mjestu uspore. Iako su, osim kamera, u igru uvedeni i presretači sudeći po svakodnevnom divljanju i iživljavanju na cesti velike većine vozača to nije dovoljno. Treba li Hrvatska uvesti sličan model kažnjavanja kao i Srbija?

Može li Hrvatska uvođenjem sličnog sustava povećati sigurnost na cesti?